Norveška je izdala hiljade pisama građanima u kojima upozorava da će vojska možda morati zaplijeniti njihove domove i vozila ako izbije rat s Rusijom. Norveški vojni zvaničnici rekli su da su pisma unaprijed upozorenje onima koji posjeduju imovinu koja će možda morati biti privremeno oduzeta.
Taj eventualni potez obuhvata vozila, brodove, mašine i imovinu, a u ponedjeljak je izdato oko 13.500 "pripremnih rekvizita", koji važe godinu dana.
Rekvizicije imaju za cilj osigurati da, u ratnoj situaciji, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje - saopćila je norveška vojska, piše The Telegraph.
Pisma nisu bila šokantna za većinu primalaca, budući da su dvije trećine njih jednostavno obnavljale obavještenja o zahtjevima iz prethodnih godina, piše Stav.
Anders Jernberg, šef vojne logističke organizacije, rekao je:
Važnost spremnosti za krize i rat dramatično se povećala posljednjih godina. Norveška se nalazi u najozbiljnijoj sigurnosno-političkoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosno-političke krize, a u najgorem slučaju i za rat... poduzimamo veliko jačanje vojne i civilne spremnosti.
Norveška igra ključnu ulogu u NATO-ovom nadzoru arktičke regije, gdje je topljenje ledenih kapa stvorilo borbu za osiguranje novih brodskih ruta i unosnih sirovina.
Skandinavska zemlja dijeli pomorsku granicu – kao i kopnenu granicu dugu više 120 kilometara – s Rusijom u krajnjem sjevernom arktičkom regionu.
Rusija i Kina nastoje proširiti svoje prisustvo u arktičkom regionu, pri čemu Rusija gradi stare sovjetske baze u regionu i proširuje svoje zalihe nuklearnog oružja na poluostrvu Kola.
Obavještenja o rekviziciji izdata su usred tekuće diplomatske krize između Sjedinjenih Država i Evrope zbog planova predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da anektira Grenland, arktičko ostrvo bogato mineralima.
Trump je naveo zabrinutost za arktičku sigurnost kao glavni argument za aneksiju Grenlanda, autonomne danske prekomorske teritorije koja je dio NATO saveza.
Zaprijetio je vojnom akcijom kako bi preuzeo ostrvo, korak koji bi vjerovatno uništio zapadni savez čak i dok se suočava sa rastućim rizikom od rata s Rusijom.
U ponedjeljak se saznalo da Trump također želi preuzeti Grenland jer je ljut na Norvešku koja mu je prošle godine odbila dodijeliti Nobelovu nagradu za mir. Danska i Grenland tvrde da ostrvo nije na prodaju. Imaju punu podršku Velike Britanije i Evropske unije.
Ali, britanski premijer Keir Starmer je u ponedjeljak izjavio da ne vjeruje da Sjedinjene Države planiraju vojno preuzimanje ostrva.
Zapravo ne vjerujem. Mislim da se ovo može i treba riješiti mirnim razgovorom, ali uz primjenu principa i vrijednosti koje sam postavio u smislu ko odlučuje o budućnosti Grenlanda, te uz jasno stavljanje do znanja da je korištenje tarifa na ovaj način potpuno pogrešno - rekao je.
U nedavnom intervjuu za Telegraph, norveški ministar odbrane upozorio je da je Rusija nedavno pokrenula veliko širenje svojih vojnih baza u arktičkoj regiji.
Rusija gradi na poluotoku Kola... gdje se nalazi jedan od najvećih arsenala nuklearnih bojevih glava na svijetu. Nuklearno oružje nije usmjereno samo prema Norveškoj, već i prema Velikoj Britaniji i preko pola prema Kanadi i SAD-u - rekao je Tore O. Sandvik za Telegraph.
Moskva također pokušava steći potpunu kontrolu nad arktičkom regijom kako bi blokirala pristup NATO-a ključnim brodskim rutama, rekao je.
Mi smo oči i uši NATO-a u ovom području i vidimo da testiraju novo oružje, na primjer, hipersonične rakete, i testiraju torpeda na nuklearni pogon i nuklearne bojeve glave - dodao je.
