Predsjednik SAD Donald Trump pohvalio je 'ogroman napredak' koji je njegov tim ostvario ka okončanju ruskog rata protiv Ukrajine uprkos, kako kaže, nekoliko preostalih tačaka neslaganja
Ranije je i njegov glavni diplomata, američki državni sekretar Marco Rubio, zauzeo izrazito optimističan ton nakon 'veoma pozitivnih' razgovora o Ukrajini u Ženevi tokom vikenda.
Preostale tačke nisu nepremostive - insistirao je.
U međuvremenu, dok se američki vojni izaslanik sastajao s ruskim zvaničnicima u Abu Dhabiju, čak je objavljeno da su 'Ukrajinci pristali na mirovni sporazum', i to uprkos 'nekim manjim detaljima koje još treba usaglasiti'.
To je ujednačeno optimistična slika koju Trumpova administracija pokušava predstaviti o teškim i osjetljivim pregovorima koji su trenutno u toku, s ciljem da se postigne zajednički stav SAD, Ukrajine i Evrope o tome kako rat u Ukrajini treba doći do pregovaračkog kraja.
Međutim, prema riječima visokog ukrajinskog izvora koji je direktno upućen u pregovore, i dalje postoje značajne razlike između onoga što Trumpova administracija traži od Ukrajine i onoga što su vlasti u Kijevu spremne prihvatiti.
Govoreći za CNN iz ukrajinske prijestolnice, izvor se složio s američkim zvaničnicima da je 'konsenzus' zaista postignut oko većine tačaka iz 28 stavki američkog mirovnog prijedloga koji je prošle sedmice procurio u javnost.
Ali je dodao da, daleko od toga da je riječ samo o nekoliko manjih nesuglasica, i dalje postoje najmanje tri ključna pitanja oko kojih traju ozbiljna neslaganja – razlike koje mogu odlučiti da li će napori za okončanje rata uspjeti ili propasti.
Prvo je osjetljivo pitanje da li bi Ukrajina trebala predati ključne teritorije u Donbasu, na istoku zemlje, koje je Rusija anektirala, ali još nije u potpunosti osvojila, uključujući i tzv. 'pojas tvrđava' – niz snažno utvrđenih gradova i naselja koji se smatraju od presudnog značaja za sigurnost Ukrajine.
Raniji američki prijedlozi predviđali su da Ukrajina preda te teritorije kako bi postale ruski upravljana demilitarizirana zona. Ukrajinski izvor rekao je za CNN da je u vezi s tim prijedlogom ostvaren „određeni napredak“, ali da još nije postignuta odluka ni o suštini, niti o formulaciji u nacrtima dokumenata.
Bilo bi potpuno pogrešno reći da sada imamo verziju koja je prihvatljiva za Ukrajinu - dodao je izvor.
Drugo, i dalje se raspravlja o kontroverznom američkom prijedlogu da se brojnost ukrajinske vojske ograniči na 600.000 pripadnika, koliko je predviđeno u planu od 28 tačaka. Ukrajinski izvor naveo je da se sada govori o novoj, većoj brojci, ali da Kijev i dalje traži dodatne izmjene prije nego što bi bio spreman prihvatiti takva ograničenja.
Na kraju, kada je riječ o zahtjevu da se Ukrajina odrekne ambicije da postane članica NATO-a, izvor je za CNN rekao da je taj zahtjev i dalje neprihvatljiv. Takav ustupak bi, kako kaže, stvorio 'loš presedan' i faktički dao Rusiji pravo veta nad zapadnim vojnim savezom 'čiji član ona čak nije'.
Sva tri pitanja – predaja anektiranih teritorija, demilitarizacija Ukrajine i njeno trajno isključenje iz NATO-a – predstavljaju glavne razloge koje Kremlj najčešće navodi za vođenje rata u Ukrajini. Njihovo rješavanje u korist Rusije ujedno su i ključni uslovi Moskve za okončanje brutalne kampanje.
Ali, ta ista tri pitanja su za Ukrajinu dugogodišnje i izuzetno osjetljive crvene linije, oko kojih su se borile i poginule desetine hiljada ukrajinskih vojnika. Formalno odustajanje od bilo koje od njih bio bi ogroman ustupak i moglo bi nositi ozbiljne političke rizike za ukrajinske lidere koji bi se na to usudili.
