Dok ovaj bh. entitet bilježi značajan minus, jedine svijetle tačke na demografskoj mapi su Zapadnohercegovački (ZHK) i Sarajevski kanton (KS), koji su jedini ostvarili pozitivan prirodni prirast.
Tokom oktobra u Federaciji BiH rođene su 1.552 bebe, dok je u istom razdoblju preminulo 1.844 stanovnika. Ovi podaci rezultiraju prirodnim prirastom od minus 292 i vitalnim indeksom od svega 84, što ukazuje na ozbiljan nesrazmjer između broja rođenih i umrlih.
Kada se podaci raščlane po kantonima, situacija je sljedeća:
Zapadnohercegovački kanton: Rođene 93 bebe, umrlo 77 osoba (Prirast: plus 16).
Kanton Sarajevo: Rođeno 412 djece, umrlo 408 osoba (Prirast: plus 4).
Ostali kantoni: Bilježe isključivo negativne trendove.
Kumulativni podaci za razdoblje januar-oktobar 2025. godine dodatno oslikavaju razmjere problema. U prvih deset mjeseci ove godine u FBiH je rođeno 12.519 beba, dok je broj umrlih dosegao 17.016.
Ako poredimo, tokom cijele 2024. godine prirodni prirast iznosio je -4.820, što sugerira da će i tekuća godina završiti s velikim demografskim gubitkom ako se trendovi ne promijene.
Dok se veći dio FBiH bori s "bijelom kugom", Zapadnohercegovački kanton nameće se kao predvodnik u provođenju pronatalitetnih politika. Stručnjaci i analitičari ističu da dobri pokazatelji u ovom kantonu nisu slučajnost, već rezultat sustavnog rada.
Ključni faktori stabilnosti u ZHŽ uključuju: kontinuirana financijska podrška porodicama s troje i više djece; visok nivo sinergije između kantonalne vlasti, poslovne zajednice i nevladinih organizacija, te aktivne promjene u smislu prilagodbe obrazovnog sistema potrebama gospodarstva.
Brakovi i razvodi
Statistika se dotakla i bračne stabilnosti. U oktobru je na nivou Federacije BiH zaključeno 809 brakova, dok je istovremeno evidentirano 113 razvoda, što pokazuje da je institucija braka i dalje relativno stabilna uprkos ekonomskim i društvenim izazovima.
Demografsko pitanje ostaje jedan od ključnih izazova za vlasti na svim nivoima. Primjeri dva kantona pokazuju da precizno korištenje ustavnih nadležnosti i ciljane socijalne mjere mogu ublažiti negativne trendove, no za preokret na nivou cijele Federacije BiH bit će potrebno znatno šira i agresivnija demografska strategija.
