U posljednjih nekoliko godina ključnja pažnja misije UNHCR-a u BiH bio je sudjelovanje u odgovoru na neregularne ulaske u BiH. O tome kakve je situacija danas i koji su ključni izazovi za ovu UN agenciju Crvenković govori:
''Potrebno je reći da u svakom slučaju bilježimo pad broja neregularnih ulazaka. Primjera radi, 2023. je bilo oko 34 tisuće neregularnih ulazaka u Bosnu i Hercegovinu. To je bio najveći broj od početka te tzv. migranske krize od 2018.. Već godinu nakon toga broj je pao na 25 tisuća.
A ove godine, u ova prva tri mjeseca, imamo zabilježeno oko 2 tisuće neregularnih ulazaka, tako da se može reći da je došlo do, hajmo reći, relaksacije te situacije. I isto kada se pogleda recimo broj migranata, tražitelja, azila koji se trenutno nalaze u Bosni i Hercegovini, to je otprilike 850 ljudi, tu isto je došlo do smanjenja broja tih ljudi koji su neregularno ušli u Bosnu i Hercegovinu. Da, kada govorimo o o tzv. migrantskoj krizi u Bosni i Hercegovini, ranijih godina spominjala se, odnosno u fokusu je bila i ta sigurnosna situacija, sigurnosna kriza. Čini se da je sada nekako sve to pod kontrolom'', prezentira vidljiv pad broja neregularnih ulazaka u Bosnu i Hercegovinu Crvenković uz potvrdu činjenice da ti ulasci više ne predstavljaju sigurnosni izazov kao prije nekoliko godina.
Govoreći o ključnoj aktivnosti UNHCR-a u odnosu na izbjeglice i tražitelje azila, Crvenković potvrđuje:
''Mi kao Agencija Ujednjenih naroda za izbjeglice zapravo se više bavimo pitanjem prava tih ljudi koji su ovisno o kategoriji, imaju različita prava kada dođu i zatražu recimo međunarodnu zaštitu. To je nešto čime se mi bavimo. Prije smo naravno kao humanitarna agencija, mnogi će se gledatelji sjetiti, za vrijeme devedestih godina, za vrijeme rata i neposrednoi nakon toga , akcent stavljali na to humanitarno djelovanje, što je bilo neminovno nakon rata. Sada taj akcent stavljamo više na aktivnosti zagovaranja, rada sa nadležnim institucijama, nevladinim sektorom i drugim partnerima na poboljšanju sistema azila u BiH. Uz to naravno i pitanja prihvata izbjeglica, odnosno tražitelja azila, procedure azila i nakon što ljudi dobiju status izbjeglica ili tzv. subsidijarnu zaštitu, pojačano naravno sa pitanjima efikasne integracije tih ljudi u svoje novo društvo'', prezentira sadašnju misiju rada UNHCR-a Crvenković.
''Došlo je sigurno i do izmjene ovih ruta, tzv. migranskih ruta, koje se zapravo stalno mijenjaju. U principu i to je, ja bih rekao, da bi glavni razlog zašto se taj priljev, ajmo reći, neregularnih ulazaka u BiH smanjio. To bi bio glavni razlog. Pri tome, nećemo se lagati ako kažemo da je većina ljudi koji neregularno dođu u BiH zapravo ne namjeravaju i ostati ovdje nego nastavljaju svoj put prema nekim bogatijim zemljama u EU. Tako da je velikoj većini BiH zapravo samo jedna usputna stanica. I to je velika većina. Međutim, ima među njima i ljudi i obitelji koji žele pronaći ovdje kao prvo zaštitu, jer tu zaštitu ne mogu pronaći u svojoj domovini, zato moraju svoje zemlje i napuštati u potrazi za zaštitom, ali koji i namjeravaju i ostati ovdje i početi ponovno graditi svoje živote u boljem, sigurnijem, humanijem okruženju. To su ljudi na koje upravo mi stavljamo naglasak kao agencija za izbjeglice da se što bolje i što je efikasnije odredi ko zapravo misli ostati u Bosni i Hercegovini i pridonjeti s nekim svojim kvalitetama, talentima i tako dalje, svojoj novoj sredini i pronaći zaštitu'', napominje Crvenković i u tom smislu pohvaljuje saradnju sa bh. institucijama:
''Znači, rad na poboljšanju, odnosno na jačanju sistema azila u BiH, koje je nemojmo to zaboraviti i jedno od prioritetnih područja koje je Europska unija nametnula BiH za ispunjenje uvjeta za približavanje Uniji. Znači, radimo tu zajedno sa nadležnim institucijama, nevladinim sektorom i drugim partnerima da taj sistem postane što efikasniji i da što bolje funkcionira. A tu bih, u tom kontekstu spomenuo upravo integraciju, efikasnu lokalnu integraciju ljudi kojima je na kraju i priznata zaštita ili data zaštita u BiH u svoje novo okuženje, u svoje novo društvo. I treći segment je apatridija gdje radimo na iskorenjivanju tog negativnog fenomena, odnosno na rješavanju svih preostalih slučajeva osoba bez državljanstva u BiH. Još imamo samo 13 takvih slučajeva i radimo upravo na rješavanju tih slučajeva, naravno zajedno sa nadležnim ministarstvom i drugim institucijama kako bi se taj problem što prije riješio. Time bi BiH postala među prvim zemljama u Evropi općenito koji su riješili taj problem'', potvrđuje Crvenković dobru saradnju sa bh. institucijama i dodaje:
''Mi, dakle vrlo dobro surađujemo sa nadležnim institucijama. Naravno, mi radimo već preko 20 godina, 25 godina surađujemo sa raznim ministarstvima, prvenstveno bi tu spomenuo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Ministarstvo sigurnosti, Ministarstvo za civilne poslove. Na rješavanju tih pitanja već sam spomenuo i civilni sektor koji je sve aktivniji i sve agilniji u BiH, s kojima također zajedno surađujemo'', konstatuje Crvenković ističući da u Bosni i Hercegovini postoji dobra saradnja i spremnost za jačanje zaštite prava ljudi koji dobiju status izbjeglice i/li tražioca azila nakon čega imaju priliku za postepenu integraciju u Bosnu i Hercegovinu.
