Slučaj Darka Ćuluma, direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), koji je prošle sedmice iznenada povukao zahtjev za razrješenjem s pozicije, bacio je novo svjetlo na pravne zavrzlame i političke manipulacije unutar ključnih institucija Bosne i Hercegovine.
Ćulumov potez, uz prateće reakcije i optužbe, otvara ozbiljna pitanja o vladavini prava, integritetu pravosudnih procesa i odgovornosti najviših državnih dužnosnika.
Darko Ćulum je uputio pismo Nezavisnom odboru u kojem navodi da odustaje od zahtjeva za razrješenjem s pozicije direktora SIPA-e. Njegov argument: formalno-pravno je i dalje direktor SIPA-e, njegovo ime se nalazi u svim dokumentima, a Vijeće ministara BiH nije prihvatilo njegovu ostavku podnesenu u martu.
Ova tvrdnja otvara ključno pitanje: kako je moguće da dužnosnik, koji je podnio ostavku i bio angažovan u drugoj instituciji (MUP RS, gdje, kako kaže, nije primao plaću iz SIPA-e od marta), sada "aktivira" svoj prethodni status?
Ovdje se postavlja jasna kontradikcija s članom 119. Zakona o policijskim službenicima, koji eksplicitno navodi da policijskom službeniku prestaje radni odnos i automatski gubi status policijskog dužnosnika u slučaju kada svojevoljno podnese ostavku.
Prema ovoj odredbi, Vijeće ministara je, po samoj prirodi Ćulumove ostavke, bilo dužno da ga razriješi dužnosti direktora SIPA-e. Umjesto toga, Ćulum se jučer ponovno pojavio na poslu, tvrdeći da nastavlja obavljati poslove direktora do izbora novog, iako je i sam svjestan da je proces izbora novog direktora u toku.
Jedan od ključnih razloga za Ćulumov iznenadni povratak, kako se spekuliše, jeste navodno formiran predmet u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine protiv njega zbog sumnje u krivično djelo "Nesavjestan rad u službi". Optužbe proizlaze iz perioda kada, u ulozi direktora SIPA-e, navodno nije dozvolio pripadnicima SIPA-e da krenu u privođenje Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića kada je za njima raspisana centralna potjernica.
Ako su ove sumnje osnovane, Ćulumov povratak na čelo SIPA-e otvara vrata za ozbiljne optužbe o zloupotrebi položaja i pokušaju utjecaja na pravosudni proces. Položaj direktora SIPA-e pruža značajan utjecaj na istrage, što bi potencijalno moglo ugroziti nepristrasnost i objektivnost tužilačkog postupka protiv njega. Ovaj scenarij ne samo da narušava povjerenje u institucije, već i potkopava temelje pravne države.
Dodatnu konfuziju unosi činjenica da Ivica Bošnjak, zamjenik ministra sigurnosti BiH i trenutni rukovodilac ministarstva, nije upoznat s tim da je Darko Ćulum opozvao ostavku.
Bošnjak se ogradio od slučaja, prebacujući odgovornost na Vijeće ministara. Bošnjak, koji trenutno nije u BiH, kratko je za medije izjavio kako "nema ništa s tim, te da je sve do Vijeća ministara i Nezavisnog odbora".
S druge strane, predsjednik Nezavisnog odbora Enes Obralija izjavio je da se Ćulumu ne može dozvoliti povratak u SIPA-u. Međutim, Vijeće ministara se o ovom problemu još uvijek nije oglasilo, ostavljajući prostor za daljnju pravnu neizvjesnost i političko manevrisanje.
Krivične prijave i odgovornost
Stranka Naprijed BiH, na čijem je čelu Šemsudin Mehmedović, najavila je krivične prijave protiv Darka Ćuluma i predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto.
U saopćenju je istaknuto da je "nesporno da je Darko Ćulum počinio krivično djelo, jer nakon ostavke čak 110 dana nije dolazio na posao i svojim neradom je zloupotrebio službeni položaj direktora SIPA-e".
Pozivaju se na član 68. Zakona o upravi, koji propisuje da rukovodilac organa uprave ima pravo podnijeti ostavku ako smatra da nije u mogućnosti uspješno obavljati povjerene ovlasti, što je Ćulum i učinio 18. marta 2025. Međutim, isti član zakona utvrđuje da rukovodilac mora ostati na dužnosti do roka određenog zakonom ili roka koji odredi organ nadležan za odlučivanje o ostavci. Naprijed BiH naglašava da Ćulum "nije ostao na dužnosti, već ju je napustio 110 dana".
Krivična prijava protiv Borjane Krišto temelji se na sumnji da je neizvršavanjem svoje službene dužnosti počinila krivično djelo zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja, jer nije preduzela apsolutno ništa vezano za ovaj slučaj, niti je tražila razrješenje Darka Ćuluma s pozicije direktora SIPA-e.
Slučaj Darka Ćuluma je eklatantan primjer duboke krize u funkcionisanju institucija BiH. Od pravnog vakuuma nastalog neaktivnošću Vijeća ministara po pitanju ostavke, preko sumnji u utjecaj na pravosudne procese, do očiglednog izbjegavanja odgovornosti i prebacivanja loptice, ovaj slučaj ozbiljno narušava povjerenje javnosti u sposobnost države da osigura vladavinu prava.
