Ustavni sud Bosne i Hercegovine je odbio apelaciju Milorada Dodika i potvrdio pravosnažnu presudu Suda BiH kojom je Dodik osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH.
Time je Ustavni sud jasno poručio da su ovlasti visokog predstavnika pravno utemeljene, a da u postupku protiv Dodika nije bilo povreda njegovih ustavnih, ali ni ljudskih prava. Zaključeno je da Sud BiH nije povrijedio Dodikovo pravo na pravično suđenje niti druga prava iz Evropske konvencije o ljudskim pravima.
U reakciji na presudu Dodik je rekao za Srnu da je "krnji" Ustavni sud Bosne i Hercegovine "prekršio elementarno pravo i donio političku odluku" odbijajući apelaciju njegovog pravnog tima protiv presude Suda BiH, te poručio da država nema nikakve šanse sa ovakvim sudom.
Dodik je rekao da je "krnji" Ustavni sud BiH politički sud i da nije nikakav Ustavni sud, zanemarivši da je upravo on glavni krivac jer u ovoj instituciji ne sjede sudije iz bh. entiteta RS.
Krnji Ustavni sud donosi političke presude, jer da je vodio računa o Ustavu, sigurno je morao da ima odredbe samog tog Ustava u kojima piše da zakone u BiH samo može da donese Parlamentarna skupština BiH, to znači Predstavnički dom i Dom naroda i to zajedno – kazao je.
Dodao je da je Ustavni sud to prekršio, a potom i "niz svojih odluka, gdje su ranije rekli da sve odluke zakonodavne, izvršne i sudske vlasti na nivou BiH ne smiju biti protivne ustavima države i entiteta".
Ocijenio da su time prekršili elementarno pravo, što je, kako je naveo, gotovo nevjerovatno.
Najavio je da će ići prema Evropskom sudu za ljudska prava.
Na silu, pokušavajući da nametnu političku volju kroz navodno pravo mislim da produžavaju eru tih globalnih lešinara koji su na mnogim tačkama i u Evropi i u svijetu pokušavali da zloupotrijebe pravosudne institucije i da se obračunaju sa političkim protivnicima još od predsjednika SAD-a Donalda Trumpa pa preko Marine Le Pen, Rumunije i mnogih drugih slučajeva – naveo je.
Zaključio je da ne može imati ni minimalno povjerenje u institucije BiH na ovaj način jer "nisu željeli da prihvate nijedan pravni argument".
Ako su sami rekli da sudske odluke ne smiju biti protiv ustava entiteta, odnosno Republike Srpske i FBiH, onda kako mogu da zanemaraju dvije činjenice što se tiče Ustava Republike Srpske. Taj pritisak koji vrši Sarajevo govori o tome da su oni isključivo motivisani da presuđuju Srbima kroz atmosferu koja se stvara na sarajevskim sećijama - kazao je Dodik.
Naveo je i kako "nije niti razočaran, niti nešto posebno pogođen".
Mislili smo da ako pokaže taj krnji Ustavni sud bilo kakve minimalne elemente ustavnosti i poštivanja Ustava i zakona, da se gotovo isti dan vrate dvoje sudija u Ustavni sud. Sada mislim da je to apsolutno izgubljena šansa i prilika da to ne treba ni činiti. Neka oni rade svoj posao – izjavio je osuđenik Dodik.
Cvijanović: Pravda za Srbe nije spora, već je i nedostižna
Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović reagirala je nakon presude Ustavnog suda BiH kojom je odbijena Dodikova apelacija .
Kazala je da nije iznenađena odlukom Ustavnog suda BiH.
Iznenađenje bi, kako je navela, bilo da je Ustavni sud BiH branio Ustav, a ne "nelegalni strani intervencionizam".
To bi bio pravi zemljotres – kazala je Cvijanović za Srnu.
Upitana da prokomentariše odluku Ustavnog suda da odbije Dodikovu apelaciju, Cvijanović je rekla da se danas još jednom pokazalo "da je pravda za Srbe u BiH ne samo spora, već i nedostižna".
Niti je Christian Schmidt imao pravo da donosi zakon umjesto parlamenta, niti je sud imao pravo da po njemu postupa. Ova odluka nije neočekivana, ali je destruktivna, kao i mnoge prethodne koje je Ustavni sud donosio. Ukoliko se laboratorija stranog intervencionizma hitno ne rasformira, budućnost BiH biće još neizvjesnija nego što se danas čini - rekla je Cvijanović.
Reakcija Minića
Presudom Ustavnog suda BiH, očekivano, nije bio zadovoljan ni nelegalno izabrani premijer RS-a Savo Minić.
Ne mogu da shvatim kao pravnik, zar je moguće da Ustavni sud, koji ima zadatak da štiti Ustav BiH, u konkretnom slučaju štiti nelegalnog, nelegitimnog i nepostojećeg visokog predstavnika, akte koje nije donijela Parlamentarna skupština BiH i nepostojeća bonska ovlaštenja. Očekivao sam da se ovaj nakaradni progon legalno izabranog predsjednika nastavi i odluka nije iznenađujuća. Ovo je preduslov da se pravda traži na višim instancama - rekao je Minić.
Kazao je i da svako ko se raduje ovoj odluci, zapravo ne želi dobro ni samom sebi.
Ovo je propast pravosuđa i legalizacija nelegalnog visokog predstavnika – kazao je, između ostalog, Minić.
