U diplomatskim krugovima posljednjih dana kruži informacija da su američki i ruski pregovarači, daleko od očiju javnosti, radili na nacrtu mogućeg mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini. Prema navodima nekoliko međunarodnih medija, dokument bi zahtijevao od Kijeva ozbiljne ustupke uključujući gubitak dijela teritorija i znatno smanjenje vojnih kapaciteta.
Otkrivanje ove informacije desilo se istog dana kada je ruski napad dronovima i projektilima u Ternopilu usmrtio najmanje 25 civila. Prema izvještajima Financial Timesa i Reutersa, inicijativu navodno vode specijalni izaslanik Donalda Trumpa Steve Witkoff i ruski zvaničnik Kirill Dmitriev, koji već godinama ima važnu ulogu u diplomatskim kanalima Kremlja.
Prema opisu plana, predviđene su mjere koje bi značajno ograničile ukrajinsku političku i vojnu nezavisnost, dajući Moskvi, kako se tvrdi, ogroman stepen uticaja na ključne odluke u Kijevu. Ukrajinski zvaničnici ovaj nacrt već nazivaju oblikom prisilne predaje.
Još uvijek nema potvrde da je Donald Trump zvanično podržao prijedlog, iako Witkoff i Dmitriev djeluju kao alternativni kanal komunikacije između dvije sile. Prvu objavu postojanja dokumenta, koji navodno ima 28 tačaka i dijelom se oslanja na ranije ideje iz Trumpove administracije, objavio je Axios. Bijela kuća nije komentarisala navode.
Dostupne informacije ukazuju da bi Ukrajina, po ovom prijedlogu, morala prepustiti teritorije pod svojom kontrolom na istoku, prepoloviti vojsku te prihvatiti ograničenja kada je riječ o američkoj pomoći i vrsti oružja koje smije koristiti. Predsjednik Volodimir Zelenski ranije je jasno poručio da takvi uslovi nisu prihvatljivi.
Reakcije iz Washingtona već stižu. Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je da će ‘trajan mir zahtijevati da obje strane pristanu na teške, ali neophodne kompromise’. Dok se spekuliše o obliku budućih pregovora, Rusija je nastavila sa intenzivnim udarima na ukrajinski zapad. Ternopil, kao i energetski objekti u Ivano-Frankivsku i Lavovu, našli su se pod brutalnim napadima dronova-kamikaza i raketa.
Ukrajinsko ministarstvo unutrašnjih poslova potvrdilo je da je u Ternopilu poginulo 25 ljudi, među njima troje djece, dok je ranjeno najmanje 73 civila. Svjedoci navode da se grad tresao od niza detonacija nakon kojih su izbili veliki požari.
‘Čuo sam snažan tutanj, potom zvuk 'šahid' dronova, raketa i eksplozija. Požar je počeo odmah. Rekli su mi da je nekoliko ljudi izgorjelo u svojim stanovima jer su spavali’, rekao je Jaroslav Tesljuk, stanovnik grada pogođenog napadom.
Predsjednik Zelenski, koji je istog dana razgovarao s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom u Ankari, ponovo je upozorio da kontinuirani napadi dokazuju kako je ‘pritisak na Rusiju nedovoljan’ te je zatražio hitnu isporuku dodatnih sistema protivzračne odbrane.
Mirovni proces u posljednjim mjesecima stagnira, prije svega zbog maksimalističkih ruskih zahtjeva. Ukrajinske snage suočavaju se sa sve većim pritiscima na frontu, posebno nakon ruskog prodora prema strateškom Pokrovsku. U isto vrijeme, zemlju potresa nova afera u energetskom sektoru, koja je postala jedan od najvećih političkih izazova od početka invazije.
U takvom kontekstu, američki sekretar za vojsku Daniel Driscoll stigao je u Kijev kako bi sa ukrajinskim vlastima razmotrio nove mogućnosti za prekid borbi. Ruska strana, međutim, tvrdi da nije upoznata s bilo kakvim američkim prijedlogom. Portparolka Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je da Moskva nije primila nikakav dokument „tog nivoa’. Portparol Dmitrij Peskov dodao je da ‘za sada nema ničeg novog što bismo mogli objaviti’.
