Posljedice zatvaranja jedine srbijanske rafinerije mogle bi biti dugotrajne, jer bi ugasile veliki broj radnih mjesta, umanjile prihode države i dodatno izložile zemlju riziku od novih sankcija, naveli su stručnjaci za AFP.
Rafinerija Naftne industrije Srbije (NIS) zaustavila je prijem sirove nafte 9. oktobra, nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele mjere protiv ruskih većinskih vlasnika kompanije zbog napada na Ukrajinu.
SAD insistira da ruski dioničari u potpunosti napuste vlasništvo, ali proces pregovora o prodaji odužio se, što je kompaniju prisililo da u utorak obustavi rad rafinerije.
‘Bilo kakva redukcija njezinih aktivnosti imat će značajan učinak na ukupnu ekonomsku aktivnost’, izjavio je za AFP profesor ekonomije i bivši guverner Centralne banke Dejan Šoškić. Naglasio je da bi obustava rada mogla usporiti privredni rast u narednim godinama.
Kako je rafinerija pokrivala oko 80 posto domaćih potreba za gorivom, njezin gubitak značio bi drastično povećanje uvoza kako bi se nadoknadila potražnja. Iako je mađarska kompanija MOL nedavno pristala pojačati isporuke, stručnjaci ističu da se dugoročno ne može oslanjati isključivo na uvoz jer je preskup i neefikasan.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objasnio je da će kompaniji biti omogućen pristup domaćim platnim sistemima barem do kraja sedmice radi isplate plaća i podmirenja obaveza prema partnerima, ali nije otkrio šta će se dešavati nakon isteka tog roka. Također je upozorio da bi poslovanje s firmom pod sankcijama moglo izazvati ‘potpunog uništenja finansijskog sistema Srbije’ ukoliko bi američke sankcije obuhvatile i centralnu banku.
Prema Šoškiću, takav razvoj događaja mogao bi banku dovesti na ‘crnu listu’ i ‘značilo kraj normalnih poslovnih uvjeta’ u državi. To bi podrazumijevalo blokadu dijela državnog novca u inozemstvu i isključenje s globalnih finansijskih tržišta, što bi ozbiljno narušilo rad banke.
Prema godišnjem izvještaju, NIS je prošle godine uplatio više od dvije milijarde eura u državni budžet, što čini gotovo 12 posto ukupnih prihoda. Osim rafinerije, kompanija upravlja s oko petinom benzinskih stanica u Srbiji i zapošljava više od 13.500 ljudi, čime je među najvećim poslodavcima u zemlji.
Šoškić procjenjuje da bi zatvaranje rafinerije dovelo do otpuštanja radnika, dok bi prekid pristupa platnom sistemu onemogućio kompaniji da vrši finansijske transakcije. Posljedica bi, upozorava energetski analitičar Željko Marković, moglo biti i zatvaranje benzinskih stanica. Osim NIS-a, i ruski Lukoil, koji je također pod američkim sankcijama, ima preko stotinu stanica, a njegova licenca će isteči 13. decembra bez naznaka obnove. Marković smatra da bi sve to moglo dovesti do gašenja gotovo trećine stanica u zemlji.
Vučić uvjerava da će državne zalihe trajati dovoljno dugo da građani neće osjetiti nestašice. Ruski vlasnici drže 56 posto udjela u NIS-u, država oko 30, a ostatak pripada manjim investitorima. Rok za prodaju kompanije postavljen je za sredinu januara, a interes pokazuju ulagači iz Mađarske i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Ako pregovori propadnu, Vučić najavljuje da će država otkupiti firmu za 1,4 milijarde eura iz budžeta.
Srbija je već 2008. prodala većinski paket dionica NIS-a ruskom Gazpromu za 400 miliona eura. Paralelno s tim, vlada trenutno pregovara s Rusijom o novom ugovoru za isporuku plina, koji pokriva 90 posto domaćih potreba.
‘Ako do petka ne postignemo ugovor, počet ćemo pregovore o plinu s drugom strankom od ponedjeljka’, poručio je Vučić.
