Dan nezavisnosti na Hayat TV: Naša domovina je naša čast

Hayat TV i ove godine 1. mart obilježava dostojanstveno, uz cjelodnevni specijalizirani program posvećen Danu nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Kroz pažljivo pripremljen sadržaj, razgovore i svjedočenja, prisjećamo se onih koji su najzaslužniji za našu slobodu – hrabrih branilaca, šehida i heroja čija je žrtva trajno upisana u temelje države. Njihova odlučnost i ljubav prema domovini obavezuju nas da čuvamo istinu i prenosimo je budućim generacijama.

Ovaj program je prostor sjećanja, poštovanja i ponosa, ali i podsjetnik na vrijednosti na kojima počiva naša jedina domovina. Govorimo o njenim ljepotama, o ljudima koji su je gradili i koji je i danas grade svojim radom, znanjem i čestitošću.

Dan nezavisnosti obilježavamo svjesni cijene koja je plaćena za slobodu koju živimo – s dubokim poštovanjem prema onima koji su svoje živote utkali u temelje Bosne i Hercegovine.

Slikom smo u cijeloj BiH. Ponosni smo na sve što smo postali. Hayat je mjesto susreta svih. Pričamo o nezavisnosti i slobodi. Slobodu nam niko nije poklonio. Za nju smo se izborili. Danas je jedan od najznačajnijih datuma moderne historije. Neka se vijore zastave domovine Bosne i Hercegovine. Neka se čuva u srcu, u grudima. Da nikad ne zaboravimo, da je naša domovina - naša čast.

Zastava s ljiljanima vijorila se u trenucima naše najteže borbe za slobodu i nezavisnost. Ona ostaje neizbrisiv znak identiteta i dostojanstva.

Prof. dr. Enver Imamović, historičar i arheolog, bio je prvi gost današnjeg programa. Sa Dalilom Omerović i Majom Munda Dedović razgovarao je o nastanku zastave. Imamović je inače autor svih državnih i vojnih obilježja s ljiljanima.

Sva državna obilježja su nešto sveto. I kada se slavi, i kada se žali, ide se s državnim obilježjima. Kada je riječ o tim državnim obilježjima, kada je naša država u pitanju, ona ima dugu historiju. Kada je bio u toku raspad bivše Jugoslavije, postavilo se pitanje i za našu zemlju. Između ostalog, tu su i državna obilježja - kaže.

Dodaje da je predložio da u upotrebi budu zastava i grb koji su korišteni u vrijeme srednjovjekovne bosanske države.

Govorio je i o tome kako su planirali izradu zastave, budući da su u to vrijeme prodavnice bile opljačkane.

Namučili su se da pronađu platno na koje se mogu štampati boje. Uspjeli su ga pronaći na Gorici. Odštampali su samo jednu zastavu, koju su odnijeli u Predsjedništvo BiH. Svi su bili u čudu.

Kada su je vidjeli, odmah su je postavili na prozor. To su bile posebne emocije. U ono vrijeme, kada se pucalo, ljudi su bili u podrumima, ginulo se, a onda odjednom vide na zgradi Predsjedništva zastavu s ljiljanima, pravu bosansku. Stajala je tu dok nije bila izrešetana granatama. Nakon 15 dana smo je skinuli i tada smo mogli napraviti novu. Tu prvu sam odnio kući, kod mene je bila tokom rata, a nakon rata sam je odnio u Historijski muzej - prisjeća se između ostalog Imamović.

Predsjedavajući Skupštine HNK Džafer Alić govorio je za Hayat sa mostarske Fortice. Podsjećamo, Bosna i Hercegovina centralnu proslavu Dana nezavisnosti u Mostaru, u organizaciji kulturnih i javnih institucija, domaćina - predsjedavajućeg Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona Džafera Alića i zamjenice predsjedavajućeg Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona gospođe Vesne Saradžić.Alić je razgovarao sa Anelom Husnićem.

Dan nezavisnosti je izuzetno važan datum. Mostar je uvijek imao poseban odnos prema državi i njenoj izgradnji. Svjesni smo činjenice da moramo biti uz državu i biti važan faktor u njenoj izgradnji - rekao je.

Naglasio je i važnost slanja poruke mladim ljudima.

Želimo naglasiti i poslati poruku mladima da se država ne gradi bježanjem, odlaskom od njenih korijena i stvarnosti. Stvarnost se mora mijenjati nabolje. Moramo preuzeti stvari u svoje ruke. Ako se povučemo, neko drugi će, s različitim namjerama, preuzeti poluge odlučivanja i odvesti Bosnu i Hercegovinu u neku nesretniju budućnost. Upravo zato želimo, dolaskom mladih, poslati poruku da ostanu ovdje i grade BiH - kaže.

Dodao je kako ćemo vremenom shvatiti koliko je važno imati svoju državu.

Kada to shvatimo, svi će imati priliku da se uključe u izgradnju bolje države. Osjetit će koliko im domovina stoji iza leđa i kolika je to zaštita kada žele graditi bolju budućnost. I svi drugi moraju preuzeti svoju odgovornost i biti uz ovakve datume, zajedno s nama.

U specijalnom programu Hayat televizije posvećenom Danu nezavisnosti BiH o značaju ovog datuma te o tome šta nezavisnost danas znači, sa Elmom Odobašić razgovarao je Zukan Helez (SDP), ministar odbrane Bosne i Hercegovine.

Evocirajuću sjećanja i emocije koje ga vežu uz 1. mart, Helez je kazao da je to jedan od najvažnijih datuma, u svakoj državi najbitniji datum.

BiH je i ranije bila država, dolazili su i odlazili razni osvajači, ali Bosna i Hercegovina je opstajala. Od referenduma BiH je konačno samostalna, suverena, država koja je priznata u Ujedinjenim nacijama. Neke države su priznale BiH i prije referenduma - Bugarska, Turska. Tu BiH temelji svoju državnost, tada nije bilo entiteta, niko nije pominjao entitete. BiH je i tada bila cjelovita. Najveći odziv je bio među Hrvatima i Bošnjacima, posebno Hrvatima u zapadnoj Hercegovini koji su podržali nezavisnost. Najveći procenat izlaznosti bio je u u zapadnoj Hercegovini i centralnoj Bosni, oko Sarajeva – kazao je Helez.

Na šehidskom mezarju Kovači nalazi se naš Emerin Ahmetašević.

Kao i svake godine, ovdje se na dostojanstven način se na Kovačima obilježava ovaj datum. Položeno je cvijeće na mezarju onih koji su svoje živote ugradili u temelje Bosne i Hercegovine.

Safet Softić, delegat u Domu naroda PSBiH, govorio je za Hayat:

Godina je bila teška s aspekta funkcionisanja vlasti. Oni koji ne vole ovu zemlju i koji žele da ona bude sve slabija iskoristili su klauzulu koja podrazumijeva da tri delegata iz svakog naroda čine kvorum za svaku sjednicu, i to su obilato koristili, računajući da će izostati podrška međunarodne zajednice, koja je dosad sankcionisala takve postupke. Sada obilato koriste nezakonit mehanizam. Međutim, pred nama su izbori i nadamo se drugačijim konstelacijama odnosa u BiH, tako da se nadam da će i taj problem biti rješiv. Danas, kad obilježavamo ovaj dan – praznik – vidimo, nakon ovoliko godina, koliko su zrele bile političke odluke donesene 1. marta i koliko su one dalekosežne za našu zemlju. Mi smo se izborili za državu i slobodu. I dalje se suočavamo s napadima sa više strana. S obzirom na stanje u svijetu i regiji, borba još traje, a ova generacija pokazuje da borbu može dobiti - kazao je Softić.

O časnoj borbi boraca za slobodu i nezavisnost Bosne i Hercegovine govorili smo s Nafijom Šikalo, predsjednikom Udruženja ''Borci- veterani 102.motorizovane brigade'' i Mušanom Kovačem, bivšim komandirom Specijalnog odreda policije ''Bosna''.

Čestitamo Dan nezavisnosti jer mi druge države nemamo. Nismo gledali ko je ko i brojali krvna zrnca. Emocije se vraćaju, to su teški dani za BiH i njen narod. Bili smo vodilja, usmjeravali smo ih. Oni su mislili da su to filmovi. Odbranili smo se. Čestitam svima koji su '92. uzeli pušku u ruke – kazao je Kovač.

Teško je bilo, ali dostojanstveno. Stoga je izuzetno važno njegovati kulturu sjećanja u ovoj, kako kažu, još težoj borbi.

Kada je u pitanju ratni period, nismo svjesni veličine koju smo napravili. Nismo imali ništa, od naoružanja kao ni organizacijski. Svaki dan se ginulo, stvarali smo nešto. U ratu smo za dvije godine napravili takvu armiju i respektabilnu u silu. Dokazali smo smo da ne bije boj puška, nego srce. Znali smo šta branimo i za šta ginemo, a oni nisu znali – kazao je Šikalo.

Rat je, kako kaže, bio isti i onima koji su bili u kući i u rovu.

Svaki stanovnik Sarajeva je bio u teškoj situaciji i bio je meta. Ako to ne bude zapisno, zabilježeno, to će se zaboraviti. Ratovali smo, ginuli, ali smo i živjeli. Uvijek smo slali poruku da smo živi i da ćemo živjeti – dodao je.

Na Trgu ubijene djece Sarajeva položeno je cvijeće i odata počast mladosti – djeci koja su ubijena u opsadi Sarajeva.

Vijenac su položili predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić i član Predsjedništva Denis Bećirović.

Komšić je govorio za Hayat TV:

S ove tačke mojih godina i svega što sam preživio i osjetio na svojim leđima, kada pogledate historiju Bosne i Hercegovine, ovo dođe kao konstantno stanje. Stalno se nasrće na BiH. Stalno se govori da je BiH nemoguća, da treba da nestane, da je to ključ rješenja na Balkanu, i svaki put kad se krene u realizaciju toga, prolije se more krvi. Pitam se kako ljudi koji misle da je ta ideja ispravna – da BiH treba nestati – ne mogu zaključiti da je to uzaludan posao. Kako god i šta god mislili, mi smo tu da im ne dopustimo da te ideje realizuju. Kao što je bilo prije, tako je i danas – BiH ne može nestati jer ima svoje opravdanje, utemeljenje, historijsko, kulturološko, socijološko i političko. Da je mogla nestati, nestala bi u ovih hiljadu godina. Neće nestati.

Dodaje da očigledno stalno moramo imati generacije ljudi spremne da se bore protiv toga, na bilo koji način.

To je obilježilo moju generaciju – rat i poslijeratni period. Vašu generaciju to čeka. Siguran sam da su i nove generacije spremne da brane BiH na bilo koji način. Nemaju iskustvo koje mi imamo – i daj Bože da ga nemaju – ali sam siguran da se može pouzdati i osloniti na njih.

Govoreći o nadanjima u budućnosti, Komšić je dodao:

To što nismo u fokusu ne mora biti loše. Bolje je ponekad proći ispod radara. Kada ste u fokusu, mnogi igraju oko vas. Svijet koji se rađa i nastaje – nešto je što niko ne može predvidjeti do kraja, ali se strašni poremećaji dešavaju. Nitko nije siguran kako će se stvari razvijati, ali s obzirom na našu veličinu, značaj i poziciju, mi moramo misliti na sebe i o sebi. Jedino mi odgovaramo za budućnost ove zemlje. Lijepo je imati prijatelje, ali nije lijepo imati lažne prijatelje i oslanjati se na njih. Kako bi naš narod rekao: „U se i u svoje kljuse.“ - rekao je Komšić za Hayat.

Snaga bosanskog čovjeka nije jenjavala ni u najtežim momentima za ovu zemlju, a u borbi ih je nosila ljubav prema domovini.

Teške situacije, prilike i vremena pokazuju ljude, njihovu snagu moć i mogućnost čak i onako kako sami sebe nisu znali. U toj ideji odbrane BiH bili su kao da su braća. BiH ili voliš ili ne voliš. Tu nema kalkulisanja. Heroji, šehidi i borci nam moraju biti uzori. U obavezi smo da govorimo o njima – kazao je mr. Husein ef. Kovačević.

Nezim ef. Halilović Mudderis oživio je sjećanja na prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Aliju Izetbegovića.

Teško vrijeme rađa vitezove. Veliki Gospodar ih je izabrao za šehide, za heroje. Ne smijemo zaboraviti sinove naše domovine, ali ni Aliju Izetbegovića koji je podnio ogroman teret. Odvažio se da pokrene Stranku demokratske akcije. To je bio pokret naroda i obespravljenih. Rezultat te političke borbe je priprema za odbranu BiH. Iz kičme naših predaka rodili su se vitezovi koji su goloruki stali 4. vojnoj sili u Evropi i pokazali da su spremni da BiH brane svojim životima. Obaveza nam je da ispunimo ono što nam je Alija Izetbegović ostavio u amanet. Niko neće riješiti stanje domovine osim patriote – kazao je Nezim ef. Halilović Mudderis.

Ramiz Salkić, zastupnik u NSRS, javio se iz Bratunca za Hayat:

Danas sam morao biti ovdje, sa ljudima koji vole Bosnu i Hercegovinu. Upravo smo završili okupljanje u Memorijalnom centru, gdje su se okupile brojne nevladine organizacije, članovi zajednice i predstavnici lokalnih institucija koji žele podržati Bošnjake u Bratuncu. Zajedno smo obilježili Dan nezavisnosti – i to činimo već 20 godina na ovom mjestu. Ponosni smo što imamo mir, slobodu i domovinu, te praznike koji nas podsjećaju na sve koji su dali svoj doprinos očuvanju BiH. Takođe, iskazujemo zahvalnost onima koji su donijeli odluku da BiH krene putem nezavisnosti i omogućili da danas budemo dio civiliziranog svijeta kao suverena i nezavisna država - kaže.

Salkić je prisjetio i referenduma 1992. godine.

Radostan sam jer je moje prvo glasanje bilo na referendumu 1992. godine. Dobro se sjećam tog dana, iako je referendum bio poluilegalan jer se SDS suprotstavio njegovoj organizaciji. Bio je sunčan dan, kao i danas, i zemlja se budila. To iskustvo ostalo mi je duboko u sjećanju.

Naglasio je i koliko je važno danas očuvati ono za što su se borili:

Radujemo se što smo ovdje, na Drini, u Bratuncu, i obilježavamo ovaj dan. Želimo živjeti u miru, da BiH ima budućnost i napredak. Oni koji tada nisu glasali danas konzumiraju slobodu, mir i nezavisnost BiH. Bilo bi dobro da se uključe u izgradnju i jačanje države, a ne da slijede ideje koje su 1992. godine pokušavale urušiti Bosnu i Hercegovinu - kazao je.

Haris Šabanović, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, iz Mostara je poslao poruke mira i odao počast na mezaru Midhata Hujdura Hujke.

Živimo slobodu i nezavisnost danas na Dan nezavisnosti BiH. To su bili motivi za koje se borio Hujke. On je i danas najveći simbol otpora nezavisne i suverene BiH, slobodnog Mostara, ravnopravnih građana. Vodio je borce za jedinstven Mostar – poručio je Šabanović.

Govoreći o trenutnoj situaciji u BiH, Šabanović kaže:

Imamo još puno toga da uradimo. Velika nam je zaostavština ostala. Uskoro ćemo biti i članica EU i NATO saveza. Ovdje su ljudi dali svoje živote, najviše što su mogli datil. Nema izgovora da budemo mlaki u toj borbi. Ne treba da se ustručavamo žrtve koju trebamo podnijeti da bismo to održali – kazao je.

Omer Osmanović, ministar za boračka pitanja KS i borac koji je branio Sarajevo u najtežim danima historije, bio je gost u studiju Hayat TV-a.

Emocije su veoma jake, a sjećanja još svježa – rekao je Osmanović. – Prvi put sam izlazio na izbore 1990. godine. Bio sam mlad i osjećao potrebu da iskažem svoj glas u pravcu u kojem su me roditelji učili - kaže.

Prisjetio se i referenduma 1992. godine:

Tada smo bili iskusniji dvije godine, pratili smo događanja, ali smo vjerovali u lidere, vodstvo i predsjednika. Drago mi je što sam član ponosne generacije. Smatram da smo izabrana generacija koja je stvorila BiH, odbranila je i i danas je branimo - rekao je.

Najviše mu, kako kaže, žao što nema njegovih prijatelja sa kojima je stajao u redu da zaokruži „da“ na referendumu.

Nema onih koji bi danas mogli sjediti na mom mjestu i možda bolje obavljati ovu dužnost. Oni kojih nema – šehidi i poginuli borci – trebaju nam biti opomena, ali i poruka svima koji danas vode procese, u kojem pravcu trebamo ići - kazao je za Hayat.ba

O časnoj borbi boraca za slobodu i nezavisnost BiH svjedoči i prof.dr. Kenan Dautović.

Od početka naše časne borbe smo stali na branik domovine gdje smo brutalno napadnuti. Armija RBiH je branila fizički naš narod, ali političko vodstvo i liderstvo je diktiralo ton. Ne možemo se ne prisjetiti platforme predsjednika RBiH Alije Izetbegovića. U svakom obraćanju našeg predsjednika i vrhovnog komandanta uvijek je insistirao na viteškoj borbi. Da se hrabro bori na frontu, da se civili ne proganjaju, ne uništavaju kulturni-historijski spomenici, da se ne muče ljudi. To smo imali sve vrijeme u glavi – kazao je.

Komentirajući hrabrost i dostojanstvo Armije RBiH, Dautović kaže:

Ako nema mržnje, časnost stanuje u našim srcima. Tako smo odgajani. Mi smo opstali i bili moralni pobjednici jer smo zadržali moral u sebi. Nećemo da gradimo budunost na mržnji. Nigdje se nismo svetili. Vjerujući u zajedničku budućnost i danas širimo ruke što neko doživljava našom slabošću, ali to je naša snaga.

O značaju jezika kao temelja identiteta, kulture i državnosti razgovarali smo s prof. Eminom Kečo Isaković.

Istaknula je da je borba za bosanski jezik bila i ostala dugotrajna:

Jezik je jedan od najvažnijih simbola nezavisnosti. Kada je Bosna i Hercegovina 6. aprila priznata kao nezavisna država, uključila sam radio Beograd i prvi tekst koji sam čula bio je napad na bosanski jezik. Tad se moj rahmetli suprug, Alija Isaković, samo nasmijao i rekao: „Napravio sam ipak pravu stvar.“

Naglasila je koliko je tadašnji rad bio simbol identiteta:

U tom trenutku "Riječnik karakteristične bosanske leksike" Alije Isakovića bio je završen i nalazio se u štampariji Oslobođenja. Štampao se dok su Oslobođenje granatirali. Gorilo je, a on je bio stalno na vezi jer nije imao drugi primjerak. Sve se odvijalo brzo i neočekivano, niko se nije nadao takvoj agresiji. Ljudi iz vlasti su poslali dobrovoljce – sjeli su u auto, žrtvujući svoje živote, i donijeli prvi tisak. Kada je stigao u grad, svi smo odahnuli, znajući da je spašen.

Nakon toga, taj rad je iznesen iz Sarajeva, a prvo izdanje štampano je u Ljubljani. Tako je krenuo novi put bosanskog jezika. Ljudi su bili jako ponosni što imaju svoj jezik. Danas ne vidim u čemu je problem i zašto se djeci stalno osporava da tako nazivaju svoj jezik. Svako može imati maternji jezik, ali naš jezik je bosanski i to treba poštovati – poručila je prof. Kečo Isaković.

Doc. mr. Emir Mejremić komponovao je simfonijsku poemu „Moj bijeg u slobodu“. Riječ je o djelu inspirisanom životom, mišlju i umnom ostavštinom Alije Izetbegovića.

Poema je premijerno izvedena u Sarajevu, a potom i u Istanbulu i njen put će, nesumnjivo, biti nastavljen.

Uradili smo prelijepo djelo koje oslikava život notama i zvukom na dostojanstven način koji dolikuje veličini rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića. Na to sam iznimno ponosan. Imali smo premijeru u Sarajevu. Bila je veoma emotivna. Teško je tako veliki život pretvoriti u nešto što su note. Ta duboka unutrašnja previranja je trebalo prepoznati, a onda naći muzičku riječ – kazao je u Specijaliziranom programu povodom Dana nezavisnosti BiH na Hayat TV.

O tome kako je izgledao proces nastanka ovog izvanrednog djela, Mejremić kaže:

Bilo je mukotrpno. Stvaralaštvo je puno samoće. Kada sam pravio maketu i sav put predsjednika od ranih dana do rata, to su zlehuda vremena. Kad nađeš u sebi takvu emociju, onda se čovjek zapita šta je on mu svemu tome. Alija je uvijek bio nasmijan i u najtežim trenucima ulijevao povjerenje i nadu da i mi danas živimo neko naslijeđe njegovog života i rada.

Otpor koji nije bio oružani, već tiši, dublji i snažniji – kulturni otpor – cvjetao je među ruševinama i podrumima. U tim teškim danima nastajale su pjesme, predstave i koncerti koji su pokazivali da duh ne može biti slomljen.

Među umjetnicima koji su svoje živote utkali u temelje naše nezavisne domovine bio je i Fahrudin Pecikoza.

To je bilo vrlo inspirativno vrijeme. Nije bila tuga. Ove pjesme danas možda zvuče tužno, ali tada je u njima bio prkos. Nastale su iz bijesa i emocija trenutka. Pjesme su nastajale za 15-20 minuta, a sud vremena je pokazao da su bile lijepe. Ni u jednoj od naših pjesama nema mržnje ni zle krvi. To su pjesme o ljubavi i o državi u kojoj živimo – kazao je Pecikoza.

Istakao je i važnu ulogu dijaspore:

Puno putujem i poznajem mnoge prijatelje iz BiH širom svijeta koji su veoma uspješni. Mislim da ih trenutna situacija u državi više pogađa nego nas ovdje. Žive s nadom da će se vratiti i čekaju svoje penzije kako bi to učinili. Dijaspora je ogroman pokretač BiH; ulažu puno novca i energije u svoju domovinu. Naši ljudi su nevjerovatno uspješni, što je posebno značajno za ovako malu državu – dodao je Pecikoza.

Omar Mehmedbašić čestitao je Dan nezavisnosti BiH govoreći o pjesmi 'Nebom stupa' koja je obilježila odrastanje ratnih generacija.

Nadam se da se više neće ponoviti razlog da se napiše takva pjesma. Imao sam osjećaj da su poginuli ljudi progovorili iz mene. Kao da je ja nisam napisao – kazao je našoj Samini Mujkanović.

Među onima koji su stvarali pjesme u to vrijeme bio je i Nazif Gljiva.

Primarni cilj je bio poslati moral. Poslije smo vidjeli značaj svega toga. Kada se sve završilo i ratna zbivanja prestala, te pjesme ostaju da nas podsjete da se to više nikad ne dogodi. Umjetička četa je pisala pjesme za naše poginule borce i građane – kazao je.

Producent i režiser Ademir Kenović bio je gost specijalnog programa Hayat TV povodom Dana nezavisnosti.

Govorio je o svom filmu Savršeni krug, ratnoj drami koja tematizira opsadu Sarajeva i život građana u tim teškim godinama.

Ovaj film je rezultat rada velikog broja ljudi tokom rata. Svakodnevno smo dokumentovali kako su ljudi živjeli pod opsadom. Kada je opsada počela, shvatili smo da živimo u nečemu što je gotovo apstraktno i da to moramo zabilježiti i pokazati svijetu – kazao je Kenović.

Istakao je da film donosi autentične prizore ratnog Sarajeva.

Film prikazuje stvarne slike. Ništa nije pripremano za filmski set, već su to kadrovi koji vjerno oslikavaju kako je grad zaista izgledao tih dana – naglasio je.

Govoreći o svom stvaralačkom putu, Kenović je kazao da je posebna sreća baviti se poslom koji čovjek voli.

Velika je sreća kada radite nešto što vas ispunjava i kada ste u ambijentu u kojem se osjećate dobro. Rekao bih – parče bosanske zemlje, ali osjećam bliskost i s Balkanom. Volio bih da sve bude organizovano poput Skandinavije, ali ono što me ispunjava jeste činjenica da, bez obzira na haos u kojem danas živimo – globalno i djelimično lokalno – ipak postoji napredak. Možda je minimalan, ali je stalan. Posebno ga osjećamo mi koji smo zadovoljni svojim radom i koji ne gledamo sve crno – poručio je Kenović.

Dotakao se i saradnje i prijateljstva sa Abdulahom Sidranom, a u program se javila i Sidranova kćerka Miranda.

U specijalni program uživo se javila Miranda Sidran, kćerka akademika Abdulah Sidran.

Nakon što je odslužila mandat u Ambasadi Bosne i Hercegovine u Grčkoj, kazala je da je posebno sretna što se u domovinu vraća upravo na Dan nezavisnosti.

Istakla je da kroz Fondaciju Sidran svakodnevno njeguje sjećanje na lik i djelo svog oca, te radi na očuvanju njegove bogate književne i kulturne zaostavštine.

Fondacija Sidran dva puta godišnje organizuje velike kulturne programe kojima obilježavamo stvaralaštvo i rad Abdulaha Sidrana i cjelokupno naslijeđe koje nam je ostavio. To je ogromno zaduženje za nas. Kada mi priđu tatini prijatelji i poštovaoci njegovog djela, bez obzira poznajem li ih ili ne, i kažu koliko im nedostaje i koliko im je drago što me vide, shvatim koliki je trag ostavio – kazala je Miranda Sidran.

Podsjetila je da će 23. marta biti obilježena druga godišnjica od njegove smrti, programom u Bošnjački institut.

Vrijeme brzo prolazi. Poručila bih svim građanima BiH da se možemo osnažiti samo radom na sebi, a naročito kroz čitanje. Ako vrijeme već leti, potrudimo se da pročitamo makar jednu knjigu sedmično – poručila je.

U Bosanskom kulturnom centru otvorena je izložba "Vatrogasci u ratnom Sarajevu" autora Milomira Kovačevića Strašnog.

Početna ideja je bila da nađem te ljude, ali dosta ih nema. Malo ih je aktivnih. Tražeći arhivu, posložio sam fotografije. To su ljudi koji su se žrtvovali da bi spasili šta se moglo spasiti. Snima se i u dobru i u zlu kada ste hroničar grada - kazao je.

Iz Mostara se u program ponovo javio Anel Husnić, a s njim su razgovarali oni koji su vodili odbranu grada Mostara, a potom i države Bosne i Hercegovine. Za Hayat su govorili Esad Humo, Semir Drljević i Šerif Špago, prisjećajući se ratnih dana, ali i promišljajući današnje izazove države.

Esad Humo poručio je da je osnovni cilj borbe bio opstanak države.

Mi smo se borili za državu, da opstane, i u tome smo uspjeli. Ostale nijanse možda nisu ispale onako kako smo zamišljali, ali kada pogledamo okruženje u kojem smo se našli i uslove u kojima smo radili, onda možemo reći da je rezultat dobar – kazao je Humo.

Semir Drljević govorio je o nezavisnosti kao procesu koji traje.

Sinoć sam razmišljao o nezavisnosti. Ako gledamo čovjeka od rođenja, on je u početku potpuno zavisan od majke. Kada propuže, već je donekle nezavisan, a potom treba prohodati. Mi, od posljednjeg priznanja nezavisnosti, još uvijek pužemo, nažalost i zbog okruženja. Kao što mi imamo snove o nezavisnoj i časnoj BiH, tako i naše komšije imaju neke druge snove. Nama se za svoju državu treba boriti i to je dugotrajan proces. Ljudi često ističu političko nejedinstvo, ali vjerujem da je omladina mnogo jedinstvenija oko ključnih pitanja nego politika – istakao je Drljević.

Šerif Špago naglasio je da Dan nezavisnosti mnoge podsjeća na borbu i žrtvu.

Kada govorimo o nezavisnosti, mnoge to asocira na borbu, jer smo se morali boriti. Danas prije svega moramo odati priznanje našim najboljim sinovima koji su dali živote za slobodu. U okolnostima kakve su danas u svijetu, važno je da u BiH imamo mir i slobodu. U miru trebamo raditi na izgradnji države. Imamo svoju državu u njenim granicama i to je temelj na kojem trebamo graditi budućnost – poručio je Špago.

Sagovornici su se složili da je borba za stabilnu, uređenu i prosperitetnu Bosnu i Hercegovinu proces koji traje, ali da je očuvanje mira i zajednički rad ključ njene budućnosti.