Emisiju smo posvetili atmosferi i uvjetima u kojima danas radnici zarađuju, koliko im se poštuju prava, kakav je odnos na relaciji poslodavac – radnik, ali ćemo govoriti i o efektima i posljedicama povećanja minimalne plate. Naši gosti su bili Suad Ećo, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo, Saudin Sivro, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja Kantona Sarajevo, te Admir Čavalić, ekonomski analitičar i federalni zastupnik.

"Dopustite mi najprije da svim uposlenicima, sindikati i radnicima čestitam 1. maj i želim da kažem da se i mi kao poslodavci osjećamo svečano i da i mi, kao i naši uposlenici, proslavljamo ovaj praznik. Neki se sjećaju tog praznika i kao simbola nekih sretnijih vremena, a mi danas zajedno s našim radnicima pokušavamo učiniti šta možemo da i ova vremena budu malo sretnija", na početku je čestitao Ećo.

Saudin Sivro kao predstavnik Sindikata je potcrtao da je predstavnicima sindikata 1. i 2. maj uvijek radni dan.

"Mi tada pokušavamo da ostvarimo što više naših ciljeva, a sada je glavni cilj da kažemo da su radnička prava ugrožena i da jasno kažemo šta je to što tišti radnike u Bosni i Hercegovini. Iako nemamo razloga za preveliko slavlje, želim da se pridružim čestitkama", naglašava Sivro trenutnu situaciju.

DDBiH o radničkim pravima: Je li moguće postići da minimalac bude pola potrošačke korpe?

Ekonomski analitičar i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Admir Čavalić potvrđuje da možda neko i može slaviti ali da brojni sigurno ne mogu.

"Moramo reći da je našim radnicima niska pregovaračka moć, životni standard im je među najnižim ako govorimo o Evropi i, nažalost, nema mjesta za neki pretjerani optimizam kada govorimo o radnicima i njihovim radničkim pravima. Dakle, ne vidim preveliki prostor za slavlje, ali apsolutno razumijem odluku naših ljudi da dan ili dva slobodno iskoriste i provesele se obilježavajući ovaj praznik sa svojim porodicama", kaže Čavalić.

DDBiH o radničkim pravima: Je li moguće postići da minimalac bude pola potrošačke korpe?

Odgovarajući na pitanje šta je potrebno i moguće uraditi kako bi se poboljšali uvjeti rada i ostvarila veća radnička prava ne samo u finansijskom smislu, Ećo ističe:

"Mislim da je ključna poruka da i radnici i poslodavci, koristeći zajedničku snagu i jedinstvo, kao jedan nastupamo pred Vladom i onima koji kreiraju i donose zakone. Bilo je nekoliko primjera koji, mogu slobodno reći, nisu išli u korist ni poslodavcima a ni radnicima. Mislim da nam je svima u interesu da imamo što uspješnije kompanije, što bolja i stabilnija radna mjesta koja će biti što bolje plaćena. Sam poslodavac ne može to priuštiti uposlenicima jer na njega značajno utječu zakoni i propisi, ali zajedno s radnicima i jakim argumentima moramo ukazati na cijenu rada i na opterećenje koje jasno pogađa i uposlenike ali i poslodavce", ističe Ećo.

Odgovarajući na pitanje šta je to što trenutno najviše tišti radnike, Sivro kao predstavnik Sindikata prezentira vlastiti stav:

"Ja sam uvijek govorio da minimalna plata treba da iznosi 50% potrošačke korpe, a ona je danas 3.260 KM i rijetki je sebi mogu priuštiti u potpunosti. Mi bismo trebali da gradimo društvo u kojem oni koji zarađuju minimalno mogu da sebi priušte potrošačku korpu. To znači da bi dva radnika koja zarađuju minimalac trebala moći da zarade tu potrošačku korpu kako bi osnovali porodicu s četiri člana, a što je neophodno da ovo društvo ozdravi, jer nas je sve manje i manje", naglašava Sivro socijalni i društveni aspekt minimalca.

DDBiH o radničkim pravima: Je li moguće postići da minimalac bude pola potrošačke korpe?

Zastupnik Čavalić s druge strane govori o vrlo negativnim posljedicama po zaposlenost i ovakvog povećanja plate:

"Analizirajući podatke Poreska uprave, mi prvi put u posljednjih pet godina, koliko ja pratim te pokazatelje, imamo pad zaposlenosti za oko 8.000 ljudi. Ti radnici nemaju danas razloga da slave jer su izgubili svoju egzistenciju i ne samo da nemaju 50% potrošačke korpe nego imaju nula posto. Ono što je potrebno naglasiti jeste da nam je vrlo važno imati što manji broj radnika koji imaju minimalnu platu, bez obzira na to koliki je njen iznos, radnici će uvijek biti nezadovoljni. Zato se to i naziva minimalnom platom", naglašava Čavalić.

DDBiH o radničkim pravima: Je li moguće postići da minimalac bude pola potrošačke korpe?

Svakako pogledajte cijeli vrlo otvoren i zanimljiv razgovor trojice učesnika koji daje puno dodatnih informacija o tome kako se mogu prevazići trenutne prepreke koje postoje u ekonomiji BiH, a koje bi pomogle njenom jačanju te time i boljim i većim prihodima i za radnika i za poslodavce.