Međunarodna konferencija '30 godina poslije Dejtona: mitovi, realnosti i nove vizije budućnosti Bosne i Hercegovine', koju organizuje Univerzitet u Sarajevu, otvorena je prvom od devet panel-diskusija pod naslovom 'Bosna i Hercegovina između multipolarnosti, euroatlantskih integracija: realnosti i dileme vanjske politike'.
Glavna tema rasprave bila je trenutna primjena Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, uz poruku stručnjaka da je kultura genocidnog trijumfalizma jedan od ključnih razloga neispunjenih obećanja i izazova u ovoj oblasti.
Prema statistikama 800.000 domova je uništeno u toku rata ili oštećeno. Po statistikama opet uspjeh Dejtonskog mirovnog sporazuma 200.000 nekretnika je vraćeno. Znači 600.000 nije. To je upravo ono što ja vidim na terenu i nakon 30 godina – rekao je Hariz Halilović, profesor RMIT Univerziteta u Melbourneu.
Jasmin Medić, viši naučni saradnik Instituta za historiju, poručuje da ako ne dođe do nekih ozbiljnijih promjena na geopolitičkom nivou, pirča oko povratka je okončana.
Pa neke šanse da se realizira Aneks 7 je postojalo pa otprilike negdje do 2010. godine kada smo imali određene trendove povratka u RS, međutim nakon 2010. bilježimo pad broja 'povratnika'. Ono što je problematično u tom pogledu jeste činjenica da je Njemačka recimo otvorila granice i značajan broj ljudi je napustio područje RS-a i otišao za Njemačku i neke druge zapadne zemlje – kazao je Medić.
Institucije Bosne i Hercegovine trebale bi, sudeći prema svemu, imati veći i bolji angažman na međunarodnoj sceni.
Bosna i Hercegovina nakon 30 godina se nije još uvijek prometnula u nekoga ko aktivno vodi vanjsku politiku osim da tako kažem nekim incidentalnih situacija kakva je bila donošenje Rezolucije o genocidu u Generalnoj skupštini UN-a gdje se pokazalo da vanjska politika može uraditi sjajan posao – govori Sead Turčalo, dekan na Fakultetu Političkih nauka u Sarajevu.
Mirza Hajrić, bivši bh. diplomata, naglašava da Dejton nije kriv za blokade.
Često mi to tako pominjemo jer je političkim liderima lakše, ali to nije istina. Dejton jeste definirao Dom naroda, definirao je neke elemente na osnovu kojih jedan može da se pozove na vitalni nacionalni interes, ali Dejton nije predvidio da Vijeće ministara, da čitav niz institucija ulazi u blokade, da se izlazi iz Parlamenta i da se na taj način blokira donošenje odluka – poručio je Hajrić.
Prilog o tome radila je Belma Zukić-Ligata.
