Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. Akademik prof. dr. Miodrag N. Simović, prof. dr. Duško Vejnović i Slaven Knežević u svom članku „Demografski izazovi u kontekstu globalizacije: slučaj jugoistočne Evrope“ pišu o demografskim izazovima u jugoistočnoj Evropi i uticajem globalizacije na demografske trendove poput smanjenja nataliteta. Njihov članak objavljujemo u cijelosti.
U radu se analiziraju demografski izazovi u Jugoistočnoj Evropi (JIE) u kontekstu globalizacije, fokusirajući se na paradoksalnu interakciju između globalnih integracija i lokalnih identiteta. Istražuje se kako globalizacija, kroz svoje ekonomske, socijalne i kulturne implikacije, utiče na percepciju i iskustvo identiteta u JIE, te kako to, zauzvrat, oblikuje demografske trendove. Analiza pokazuje da je JIE u središtu složenog globalnog demografskog procesa, gdje se klasični koncept “odliva mozgova” prepliće sa novim fenomenom “odliva identiteta”.
Rad se fokusira na uticaj globalizacije na migracije u JIE, pokazujući kako ekonomski pritisci i težnja za boljim životnim standardom podstiču migraciju, ali istovremeno stvaraju osjećaj gubitka kulturnog identiteta i pripadnosti. Istraživanje se bavi i uticajem globalizacije na demografske trendove poput smanjenja nataliteta. U tom kontekstu, predmet pažnje je i kako globalizacija, kroz promjenu životnog stila i promovisanje individualističkih vrijednosti, utiče na tradicionalne porodične modele i smanjuje želju za većim brojem djece.
Koristeći statističke podatke i kvalitativne analize, pokazuje se da je globalizacija, iako nudi ekonomske benefite, stvorila i značajne demografske izazove u JIE. S tim u vezi, predlaže se niz preporuka za rješavanje ovih izazova, uključujući: redefinisanje identiteta u kontekstu globalizacije, osnaživanje lokalnih zajednica i podsticanje povjerenja u budućnost, te kreiranje politika koje promovišu inkluziju i održivost u kontekstu globalnog povezivanja.
U EU je 1. januara 2023. godine živjelo 448.8 miliona stanovnika. Najmnogoljudnija zemlja EU bila je Njemačka (84,4 miliona, 19% od ukupnog broja EU), zatim Francuska (68,2 miliona, 15%), Italija (59,0 miliona, 13%), Španija (48,1 milion, 11%) i Poljska (36,8 miliona, 8%). Ukupno, ovih pet zemalja EU činilo je 66% stanovništva EU. Na drugom kraju raspona, najmanje naseljene zemlje EU bile su Malta (542.000 ljudi, što odgovara 0,1% od ukupnog broja EU), Luksemburg (661.000, takođe 0,1%) i Kipar (921.000, 0,2%).
