Hadži Muharemova odnosno Pavlovačka džamija u Fojnici je jedna od džamija sa drvenom munarom sagrađena 1682/83. godine (1094. hidžretske godine). S obzirom na period gradnje i historiju koju je BiH prošla, džamija ima neka manja oštećenja. U međuvremenu su pokrenute rasprave da li džamija treba da se sruši ili samo konzervira i prilagodi sadašnjim potrebama džematlija.
Zbog toga su upućeni dopisi u Rijaset islamske zajednice kako bi se još jednom naglasila važnost ove džamije u kulturno-historijskom smislu. Prof. dr. Haris Dervišević, vanredni profesor na Katedri za historiju umjetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, je za Hayat.ba govorio o Hadži Muharemovoj džamiji naglasivši kako je dobro da su se u cijelu priču uključili Rijaset, lokalna zajednica i Arhitektonski biro iz Fojnice, na čelu sa Adnanom Vehabovićem.
I to je jedini pristup koji mislim da treba i u buduće da se prati. To je ono što treba podcrtati: otvorenost, transparentnost i da objekat, pošto sam uključen u zaštitu kulturne baštine, se treba sačuvati u svakom obliku. Da se restaurira, konzervira i da se na neki način, kako sam vidio, u elaboratu prilagodi savremenom dobu i bez neke velike intervencije.
Prof. Dervišević podsjeća kako se i u elaboratu navodi jedan primjer loše prakse odnosno pristupa kada je Čaršijska džamija uništena. Tada se srušio stari objekat kako bi se izgradio novi koji nije zauzeo, u estetskom smislu, neke visoke nivoe.
A ono što je važno da pored ove Hadži Muharemove džamije s kraja 17. stoljeća, a što su svi zaboravili, da se na tom istom lokalitetu nalazi jedan vjerovatno manji mesdžid kojeg nema u zapisima, ali znamo da je postojao. Tako da imamo kontinuitet svetog prostora i da u posljednje vrijeme bilo koja intervencija u smislu rušenja objekata, odnosno naknadna gradnja objekata ne pokazuje neka bolja rješenja.
Dervišević je pohvalio pristup ovom problemu gdje su uključeni i stručnjaci zaštite kulturne baštine ali i lokalna zajednica sa Rijasetom što je znak visokog stepena dijaloga. U peticiji koja kruži društvenim mrežama postoje tri rješenja a ono posljednje, rušenje džamije, Dervišević odbacuje.
Posljednje rješenje, odbacujem, to je rješenje rušenja džamije. Mislim da se u elaboratu također ono isključilo. Prvo rješenje je da se restaurira i konzervira džamija i da ne bude nikakve, pa i minorne intervencije odnosno prilagođavanja. U drugom rješenju, kako sam vidio prema elaboratu, da postoje minorne intervencije, da se vanjski dio sofa zatvori kako bi se prilagodilo, ali da su te intervencije također mobilne. Odnosno nisu fiksne da bi se tokom zimskih mjeseci mogle prilagoditi za veće prihvatanje vjernika tokom tog razdoblja. To su ustvari, kako sam vidio, neki stakleni paneli koji se mogu skinuti i naknadno ponovo postaviti. Ono što bih volio da se izađe u medije i pohvali lokalna zajednica, Arhitektonski biro i Islamska zajednica koja poziva na dijalog na ovom projektu.
Kada su ovakve stvari u pitanju, ističe Dervišević, najbolje je pronaći neki kompromis stručnjaka i lokalne zajednice. Istakao je i važnost Hadži Muharemove džamije koja je jedna od rijetkih džamija sa drvenom munarom.
Kompromis između stručnjaka i lokalne zajednice je najoptimalnije rješenje. Ne možemo napraviti objekat koji je neupotrebljiv, odnosno želimo da bude korišten. Mislim da ni drugi prijedlog nije toliko loš. Prema onome što to vidim iz elaborata, možda bi drugi prijedlog bio možda najadekvatniji. Velika je važnost ove džamije, zato što su ovakve džamije mahom rušene tokom rata i agresije i one su pravi duh bosanskih džamije. To su džamije sa drvenom munarom, koje su možda među najvećim doprinosima lokalne svjetonske tradicije.
O tome je pisano i ranije, one se više gube i trebamo uraditi, odnosno što je više moguće sačuvati te lokalne bosanske džamije sa drvenom munarom. Tako da je ova džamija za Fojnicu, ali za Bosnu i Hercegovinu i općenito islamsku arhitekturu, je jedinstvena.
