Politička scena u protekloj 2025. godini je bila turbulentna. Početkom godine Sud BiH je osudio bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika čime su institucije BiH pokazale kako se ipak mogu izboriti sa „moćnim“ političarima i pokazati im da nisu iznad države.
Kako se moglo raditi prije 20 godina a kako je to danas, u našoj emisiji su govorile nekadašnje bh. diplomate Fuad Đidić i Draško Aćimović. Đidić je istakao kako danas živimo jedno drugo vrijeme u odnosu na ono šta je bilo u vrijeme njihovog aktivnijeg djelovanja na javnoj sceni.
Mi živimo u drugačijem svijetu nego li je to 2000. Podsjećam na jednu izjavu Obame kada je rekao da je raznolikost ljudi snaga SAD dok Trump kaže da je to njihova slabost. Petnaest godina u historiji nije puno ali je to jedna temeljna promjena globalnih odnosa i paradigme na kojima je zasnovano zapadno društvo.
Aćimović kaže da su i SAD uvidjele da je potrebno da se političke stranke unutar BiH dogovaraju kako bi riješile nagomilane probleme. Smatra kako je pogreška to što se u BiH donose ad hoc odluke i površna rješenja zbog čega se ne može ići naprijed.
Ovo je već zaista jedan put na koji se moramo prilagoditi. Mi griješimo tako što ad hoc donosimo odluke i donosimo površna rješenja. Nemamo strukturu vanjskih poslova, hodogram djelovanja te zbog toga ne možemo ići naprijed. To je ono što sadašnja politika SAD-a kaže da se jednostavno dogovaraju politički učesnici u zemlji. Diplomatija je važan faktor uređenja naše države.
Đidić ističe kako je ranije bilo lakše doći do dogovora u BiH usljed jačeg prisustva međunarodne zajednice. Zbog svega što se dešavalo, kaže Đidić, dogovor naroda se okrenuo sam protiv sebe i stvorio političke elite koje ne odgovaraju onima koji su ih birali.
Bilo je lakše doći do dogovora zbog prisutnosti vanjskog faktora. Imali smo jače visoke predstavnike a onda imamo slabljenje uticaja međunarodne zajednice. Ali ima i drugi problem, da živimo u političkom paradoksu da se jedan dio društva okrenuo sam protiv sebe. Dogovor naroda se okrenuo sam protiv naroda jer je stvorio političke elite koje ne odgovaraju onima koji su ih birali. Zbog toga nemate slučaj komunikacije kao što je bio slučaj Krnjića koji je upao u sistem i uzdrmao ga. Nemate ulazak eksperata, građana ili interesnih grupa. Živimo pervertiranje osnovnog modela Dejtonskog sporazuma odnosno transformacije blokiranog, zakovanog društva.
U ovakvom sistemu, dodao je Đidić, se pojavljuju ljudi koji pokazuju defektnost sistema koji funkcioniše na principu trgovine. Smatra da je trenutno prisutna diplomatija apologije odnosno slijepe poslušnosti i vjerovanja interesima stranih sila.
Uvijek se u sistemu dešavaju pojave ovakvih ljudi koji pokazuju defektnost jednog takvog sistema koji funkcioniše na principu trgovine. Ovaj sisitem blokade stoji između ostalog zbog novca, profita, određenih investicija. Dakle, u pitanju je trgovina. Ovo blokiranje je ključno pitanje države. Zemlja je u protekloj godini bila blokirana od vrha pa do dna, pa i njena diplomatija. Sa moje strane, ova diplomatija koju imamo je diplomatija apologije, slijepe poslušnosti interesima stranih sila na jednoj strani ali i jedno slijepo vjerovanje tim stranim silama.
Aćimović smatra da jedino dogovor svih parlamentarnih stranaka može pomoći BiH da se izvuče iz trenutne situacije u kojoj se nalazi. Dodaje da se svi moraju nečega odreći i odrediti put vanjske politike uključujući i pregovarača sa EU.
Trojka nije trebala pristati na ukidanje Ustava na 24 sata kako bi preuzela vlast. Ako u startu prilikom formiranja vlasti napravite takvu grešku, onda pravite grešku za greškom. Da bi dobili nekoga ko je pregovarač, pa i stranačko lice, on mora uskladiti odnose unutar zemlje i prenositi je dalje svijetu. Imamo više političku svakodnevnu raspravu ministra vanjskih poslova koj se bavi unutrašnjim pitanjima. Odnos koji imamo sa svim blokadama će ostati dok ne pokrenemo razgovor svih parlamentarnih stranaka. I SAD je tako kazala pa kada nisu dobili odgovor od svih, kazali su da će to biti između predstavnika naroda. Mislim da može doći do dogovora. Svi se moraju odreći nečega i moramo odrediti put ka EU i vanjsku politiku a samim tim odrediti i glavnog pregovarača. Smatram da to mora biti neko ko će unutar države moći iskoordinisati sve strane. Samo sa konferencijom svih stranaka možemo riješiti problem. Ja sam optimista ako dođe do jedne takve konferencije.
