Zbog izostanka konkretnih rezultata na provođenju dogovorenih reformi, institucije Bosne i Hercegovine ostale su bez 10 posto sredstava predviđenih Planom rasta Evropske unije. Iako su upozorenja iz Brisela stizala mjesecima, činilo se da ih zvaničnici nisu shvatili ozbiljno sve dok sankcije nisu ostvarene.

Evropska komisija odlučila je da iznos namijenjen BiH smanji za 108,5 miliona eura. Time je maksimalna suma koju naša zemlja može povući sa 1,085 milijardi pala na 976,6 miliona eura. Poruka EU je jasna, sredstva dobijaju oni koji isporuče rezultate, ne oni koji se o njima samo dogovaraju.

'Uvijek je bilo jasno da se Instrument za reforme i rast zasniva na rezultatima, partneri koji isporuče reforme mogu da koriste sva raspoloživa sredstva, dok oni koji to ne učine mogu doživjeti umanjenje sredstava', naveli su iz Komisije.

Ministar Staša Košarac ranije je tvrdio da Brisel koristi Plan rasta kao sredstvo pritiska, te da se radi o političkoj ucjeni.

'Mnoge zemlje koje su usvojile Plan Rasta, kasnila im je uplata. Oni koji su zagovarali Plan rasta kao projekat sadašnje predsjedavajuće EK su jasno rekli da kada usvojite Plan rasta po godinama, ukoliko dio aktivnosti ne implementirate, nećete dobiti novac. To je ucjena Evropske komisije', izjavio je Košarac.

Ali, kako objašnjava novinar Mladen Bubonjić za N1, ovakvi stavovi su više pitanje političkog marketinga nego realnog sagledavanja situacije.

'Postoji način na koji ovdašnje političke elite funkcionišu, koji samo njima pogoduje i koje, svakako, nisu u skladu s pravilima i procedurama Evropske Unije. I u tom kontekstu, naravno, stvori se ta percepcija samo da se može reći da oni ucjenjuju. Ništa drugo nego traže da se ispoštuju pravila koja su sami stavili', rekao je.

Evropska komisija je, uz ovu sankciju, postavila i krajnji rok do 30. septembra mora biti dostavljena potpuna i usaglašena Reformska agenda. Ako se to ne desi, Bosnu i Hercegovinu čeka novo umanjenje od dodatnih 10 posto, čime bi šteta prešla 200 miliona eura.

Ministar Edin Forto priznaje da je izbor SNSD-a za koalicionog partnera bila greška.

'Primjedbe dolaze sa svih strana. Često i iz Republike Srpske. Često imate primjedbe kantona ili entiteta za stvari za koje nisu nadležni. Nekad se radi o uključivanju neke institucije u proces, nekad se radi o ključnim stvarima, nekad se radi o banalnim stvarima. Ja ću ispoštovati rok Savjeta ministara od 11. avgusta i dostaviti tekst za svoj dio, za stub digitalizacije', rekao je Forto.

Ipak, mnogi su skeptični da će BiH do kraja septembra uspjeti ispuniti uslove. Političke podjele i blokade i dalje dominiraju, a brojni smatraju da su pojedini kantoni posebno oni pod kontrolom SDA manje zainteresovani za uspjeh reformi ukoliko bi taj uspjeh bio pripisan 'Trojci'.

'Naravno, to se sve svodi na političku borbu. Tu, prije svega, mislim na kantone u kojima SDA ima većinu, kojima ne odgovara da se, uslovno rečeno, pripiše uspjeh na EU putu predstavnicima Trojke. Što se tiče same Republike Srpske, tu možemo vidjeti da, kad god je u pitanju, recimo, prenos ili urušavanje nadležnosti, onda dolazi do opstrukcija', upozorava Bubonjić.

Ukoliko ne dođe do preokreta u narednim sedmicama, BiH bi mogla izgubiti znatna sredstva i još jednom propustiti šansu za značajniji korak ka članstvu u Evropskoj uniji.