Drugi važan događaj uzrokovan je, najprije, najavom dolaska ministra vanjskih poslova u Banju Luku vojnim avionom, što ministar odbrane nije dopustio, da bi nakon toga ministar vanjskih poslova Mađarske stigao u Banju Luku civilnim avionom, na dodjelu počasnog doktorata koji mu je uručio Banjalučki univerzitet. O porukama i značaju ovog događaja, kao i situaciji na BHRT-u i drugim političko-sigurnosnim aktuelnostima u BiH i svijetu, razgovarali smo s Hamzom Višćom.
Mislim da se ovdje radi o zloupotrebi entuzijazma ljudi koji rade u BHRT-u od politike jer da je bila normalna situacija, neko bi već 2018, ako problem postoji od 2017. godine, pokrenuo sudski spor ili podigao optužnicu zbog kršenja zakona. Ipak se čini da je tu bilo nekih dogovora, ali kako se to nije rješavalo, došli smo u poziciju da danas država Bosna i Hercegovina može doći u poziciju da ostane bez javnog servisa koji je neophodan svakoj državi, na početku ističe Višća i dodaje:
Država mora imati svoj javni servis. Posljedice njegovog gašenja bi bile katastrofalne jer bismo izgubili vezu s Evrovizijom, odnosno razmjenom informacija, snimaka i svega drugog što je važno i za BiH i za Evropu. Dakle, nestali bismo s evropske mape državnih televizija. U tom smislu sam razočaran i brojem ljudi na današnjem skupu, a posebno ponašanjem ministara i ministarstava u Vijeću ministara. Ne smijemo zaboraviti da je država vlasnik BHRT-a i time je i dužna da im osigura uvjete za rad. Čini mi se da se radi i o prikrivenoj težnji da slabe državne institucije, pa tako i BHRT, iako njihovi kadrovi nisu prestali uzimati funkcije ni u upravnim tijelima ni u redakcijama BHRT-a. Dobro je da nisu. Problem je što se ubija želja za potraživanje njihovog novca jer novac koji uskraćuje RTRS, prema Zakonu o BHRT-u, upravo je novac državne televizije. Apelujem na sve koji učestvuju makar u pripremi budžeta za 2026. da o tome vode računa jer mi ne smijemo i ne možemo ostati bez BHRT-a, eksplicitan je Višća.
S odlukom ministra odbrane BiH Zukana Heleza da uskrati saglasnost na dolazak ministra vanjskih poslova Mađarske Petera Szijjartoa vojnim avionom u Banju Luku, Višća je djelimično saglasan.
Procedure dolaska vojnih aviona su vrlo jasne i precizne i moraju sadržavati razlog zašto dolazite baš vojnim avionom, ukoliko ne dolaze kao dio EUFOR-a. Ako je to slučaj, onda se tačno zna kako dolaze i gdje trebaju sletjeti, a to je u komandu EUFOR-a, u bazi na Butmiru. U tom smislu, dobro je što je ministar odbrane intervenisao i što nije dozvolio dolazak vojnim avionom, ali nije dobro što je otrčao u medije jer je morao biti svjestan da će se naći drugo rješenje za dolazak. Pritom, ovdje se radilo gotovo o privatnoj posjeti jer je jednom zvaničniku iz druge zemlje dodijeljen počasni doktorat i tu nema ništa državno. Ja, ustvari, ovo vidim kao nastavak oproštajne posjete one čudne delegacije jučer, čija je funkcija bila da gospodar RS-a Milorad Dodik kaže Orbanu: 'Znate, onaj veliki ceh što sam napravio i dug koji sam ostavio će plaćati oni.' Na ovaj način Dodik potvrđuje u svojim vanjskim kontaktima koga oni i dalje trebaju pitati. Istovremeno, uz tu posjetu su brzo smislili razlog i da dođe ministar vanjskih poslova uz diplomatski prijevoz jer se diplomatski prtljag ne kontroliše. Tako bi se možda nešto vratilo ili odnijelo u Mađarsku kao dio te ukupne isplate, ističe Višća.
Komentarišući mogući nastavak političkog djelovanja Dodika kao predsjednika SNSD-a, Višća ističe da mu je znatno smanjen manevarski prostor.
On može još eventualno otići u oproštajnu posjetu kod Putina, ali baš nisam siguran da će ga Putin htjeti primiti i još može otići u Beograd jer je on i državljanin Srbije. Treba reći da svi oni koji su tu sada da ga kao mijenjaju, i dalje će ga trpjeti sve dok ne postanu samostalno odgovorni za svoj dio posla i počnu biti prozivani za to što urade ili ne urade. Nešto ne vjerujem da će ga ubuduće zvati na otvorenje novih dionica autoputa ili novih vrtića kako bi on ostao glavni, a oni bili u sjeni, poentira Višća.
