Milorad Dodik (SNSD) nije bio predsjednik RS kada je predložio Savu Minića (SNSD) za premijera, a Narodna skupština RS-a ga je ipak imenovala. Nakon toga, uslijedila su dva gotovo identična zahtjeva za ocjenu ustavnosti te odluke – jedan od četiri delegata Kluba Bošnjaka u Domu naroda PSBiH, a drugi od 11 zastupnika Trojke u Predstavničkom domu PSBiH.
Dodik je, kroz imenovanje Ane Trišić-Babić za vršiteljicu dužnosti predsjednika RS-a, pokušao pokazati da njegov mandat prestaje tada, a ne odlukom CIK-a i Suda.
Džemal Smajić (SBiH), delegat i potpisnik apelacije, naglašava da je njegov potpis važan pravni i politički korak u očuvanju ustavnog poretka BiH.
Odluka Narodne skupštine RS-a, kažu, jasno pokazuje problem u poštivanju ustavnih nadležnosti i hijerarhije institucija države.
Saša Magazinović (SDP), zastupnik u Predstavničkom domu PSBiH, ističe da ne sumnja u neustavnost nove Vlade RS i smatra da je apelacija zastupnika potpuno opravdana.
Sve što Ustavni sud kaže poštovaćemo. U ovoj situaciji je važan presedan da neko ko nije bio faktički na funkciji je predložio ljude koji su preuzeli Vladu, tu je sve jasno - rekao je on novinaru Emerinu Ahmetaševiću.
I pravni eksperti se slažu – nova Vlada RS je nelegalna.
Jasmina Bešlagić, profesorica Ustavnog prava na Univerzitetu u Bihaću, naglašava da je proces imenovanja mandatara za sastav Vlade RS bio apsolutno nelegalan, nezakonit i neustavan jer je mandatara imenovao predsjednik kojem je mandat bio oduzet.
Ako Ustavni sud BiH, na osnovu apelacije delegata i zastupnika PSBiH, ne ospori odluku NSRS, Dodik bi mogao tvrditi da su institucije entiteta iznad državnih institucija i da odluka CIK-a nema značaja.
