Događaji koji su zauvijek promijenili tok historije: Mali korak za čovjeka, veliki za čovječanstvo

Prošle nedjelje u 17:45 na Hayat TV, u našem omiljenom kvizu 'Zabavno je znati', dotakli smo se pitanja koje je daleko više od puke trivije, događaja koji je zauvijek redefinisao pojam ljudske granice. Riječ je o trenutku kada je čovječanstvo načinilo svoj prvi, odvažni korak u nepregledno prostranstvo svemira.

Skromni sovjetski astronaut, čije ime i danas odjekuje divljenjem i čuđenjem, postao je prva osoba koja je kružila oko Zemlje, označivši tako nepovratni početak ere svemirskog istraživanja. Njegov životni put, od siromašnog djetinjstva do svjetske slave, nije samo priča o izuzetnom naučnom postignuću, već i inspirativna epopeja o hrabrosti, odlučnosti i neizmjernoj ljudskoj volji da se dostigne nedostižno. Zaronimo u priču o čovjeku čiji je 108-minutni let zauvijek promijenio tok historije.

Dana 12. aprila 1961. Gagarin je ušao u historiju kao prva osoba u svemiru. Lansiran je u svemirskom brodu Vostok 1 sa svemirske luke Bajkonur u današnjem Kazahstanu. Let je trajao 108 minuta, tokom kojeg je Gagarin jednom obišao Zemlju na visini od oko 327 kilometara. Njegove poznate riječi, "Pojehali!" ("Krenuli smo!"), izgovorene pri polijetanju, postale su simbol početka svemirskog doba. Nakon slijetanja padobranom u Saratovskoj oblasti, Gagarin je postao svjetski heroj. Nakon svog historijskog leta, Gagarin je dobio brojna priznanja, uključujući titulu Heroja Sovjetskog Saveza.

Samo nekoliko godina nakon Gagarinovog odlaska u svemir, američka svemirska misija 'Apollo 11' dovela je 1969. prve ljude na Mjesec. To su bila tri Amerikanca: Neil Armstrong i Buzz Aldrin u modulu Eagle, dok ih je Michael Collins čekao u zapovjednom modulu Columbia u Mjesečevoj orbiti. Kada je sišao na mjesec, Armstrong je kazao u telefon slavnu izjavu: 'Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo.'

Astronauti su tom prilikom prikupili dvadesetak kilograma uzoraka tla, fotografirali, postavili uređaj za mjerenje sastava solarnog vjetra, uređaj za primanje laserskih zraka kako bi se odredila tačna udaljenost od Zemlje i seizmometar. Događaj, koji je obilježio početak novog doba, medijski je pratilo oko 600 miliona ljudi.

Godine 1957. kujica Lajka postala je prva životinja koja je otišla u svemir, ali iza tog podviga stoji tužna priča. Sovjetski Savez lansirao je Lajku u orbitu 3. novembra te godine, u kapsuli Sputnjik 2, kao dio propagandne borbe za prevlast u svemirskoj utrci protiv SAD-a.

Lajka, trogodišnja mješanka pronađena na moskovskim ulicama, odabrana je zbog svoje izdržljivosti i skromne veličine. Naime, Lajka je imala svega šest kilograma. Iako je lansiranje predstavljeno kao veliki trijumf, javnosti tada nije rečeno da Lajka neće preživjeti misiju. Uginula je od pregrijavanja i stresa svega nekoliko sati nakon polijetanja.

Danas se Lajka pamti ne samo kao heroj svemira, već i kao simbol etičkih dilema u naučnim eksperimentima.

Naravno da smo znali da će uginuti u letu jer u ono vrijeme nije bilo načina da je vratimo natrag. Zamolila sam je da mi oprosti, pomazila je zadnji put i zaplakala. Na početku je sve bilo u redu. Naravno, tokom lansiranja Lajkino srce jako je ubrzalo, ali nakon tri sata puls se vratio u normalu - ispričala je kasnije ruska biologinja Adilja Kotovska.

Tokom devetog kruženja oko Zemlje, temperatura u kapsuli počela je rasti i dosegla je 40 stepeni. Izolacija nije bila dovoljno dobra, a naučnici su se nadali kako bi Lajka mogla preživjeti od osam do deset dana. No, uginula je od dehidracije nakon nekoliko sati.

Iako je čovjek prvi put kročio na Mjesec još 1969. godine, njegovo osvajanje i danas predstavlja veliki tehnički izazov. Za razliku od Marsa, gdje se pri slijetanju može koristiti atmosfera za usporavanje padobranima, Mjesec nema atmosferu, što znači da su svemirske letjelice u potpunosti ovisne o motorima za kontrolirano spuštanje.

Manje sonde često koriste samo jedan motor, koji mora biti izuzetno precizan i upravljiv.

Obično ih zapalite i oni imaju stalni potisak. Promjena potiska povećava složenost postupka - objašnjava Nico Dettmann iz Evropske svemirske agencije (ESA).

No, osim tehničkih zahtjeva, razlog zašto se rijetko vraćamo na Mjesec leži i u političko-finansijskom kontekstu. Nakon američkog programa Apollo, interes vlada za ulaganja u skupe lunarne misije znatno je opao. Usprkos tome, Mjesec ostaje ključna tačka budućeg istraživanja svemira i podsjetnik da je tehnologija samo dio svemirske utrke.

Gledajući mlade parove kako brzo i samouvjereno rješavaju zadatke, možda vam je kroz glavu prošla misao: 'Da li da se i ja prijavim?' Odgovor je jednostavan: 'Čekamo vas!'.

Naš kviz 'Zabavno je znati' nije samo provjera znanja. Zapravo, to je uzbudljiva televizijska igra u kojoj svaka informacija koju ste nekada naučili dobija svoju vrijednost. Za razliku od mnogih drugih takmičenja, kod nas je znanje gotovo pa garancija za nagradu. Zašto? Zato što su pitanja koncipirana tako da nagrade temeljito razumijevanje svijeta oko nas.

Dokažite sebi da "učenje je igra", prijavite se i pretvorite svoje znanje u zasluženi dobitak!