Objavom Uredbe u službenim novinama FBiH formiraju se Ured premijera, uredi zamjenika premijera, Detaširani zajednički ured premijera i uredi zamjenika premijera u Mostaru, kao i Ured Brčko Distrikt BiH.
Ovo znači kako se otvara prostor za nova radna mjesta u državnoj službi koja je ionako prenatrpana. Iako u javnosti vlada mišljenje kako je državna administracija preopširna očito to ne sprečava Vladu FBiH da još dodatno optereti budžet FBiH.
Uredbom se osniva Ured premijera Vlade FBiH te uredi dva zamjenika premijera/predsjednika Vlade FBiH, osniva i uređuje djelokrug Detaširanog, zajedničkog ureda premijera i ureda zamjenika premijera sa sjedištem u Mostaru, ured u Brčko Distriktu BiH, kao i unutrašnjih organizacionih jedinica u Službi za opće, zajedničke i finansijske poslove.
Kako je navedeno u Uredbi Vlade FBiH, sredstva za rad Ureda premijera i ureda zamjenika premijera osigurana su u Budžetu FBiH. Reklo bi se da su hazne pune i da se može i šakom i kapom dijeliti kome se stigne. Međutim, da li je to baš tako?
Vlada FBiH je od novembra prošle godine pa do kraja februara tekuće godine donijela dvije odluke o zaduživanju koje ovaj entitet guraju u dužničko ropstvo.
Prvom odlukom u novembru 2024. Vlada FBiH se zadužila za 250 miliona KM dok je drugom odlukom iz februara 2025. odlučeno da se FBiH zaduži za dodatnih 635 miliona KM. U konačnici to je „sitnih“ 885 miliona KM koje će na kraju ponovo građani vratiti.
Ovakve odluke Vlade FBiH ne čude s obzirom da su još ranije donijeli zakon kojim se ukida rad nedjeljom što je dodatno oslabilo promet u trgovinama a samim tim i dotok novca u budžet FBiH. Onda ni ne čudi da se podižu ovakvi krediti koji će vjerovatno vraćati i naši unuci a možda i praunuci. Svemu tome treba dododati i to da je uredbom o minimalnoj plati i plata premijera porasla za skoro 500 KM što je ogroman porast u poređenju s radnicima sa minimalnim primanjima.
Pored svega toga, treba podsjetiti kako je BiH jedna od najmanjih država na svijetu ali sa najvećim brojem vlada, ministarstava, ali državne administracije što opterećuje naše budžete i više nego li je potrebno. Sa 260 ministara, zastupnika poslanika na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou BiH se svrstava u sami vrh s najvećim brojem ministara po glavi stanovnika.
Vlada na čelu sa Nerminom Nikšićem je donijela niz loših odluka koje se reflektuju ponajviše na građane. Posljednja u nizu je i ova o otvaranju ureda širom entiteta koja će se osjetiti tek u narednom periodu. Da Vlada radi u korist građana i da nema velikog nezadovoljstva građanstva, ovakve odluke bi mogle proći nezapaženo.
Međutim, u ovom slučaju građani mogu biti nezadovoljni dodatnim proširivanjem administracije koju će sami platiti a koja će, čast izuzecima, vjerovatno služiti za „uhljebljavanje“ kadrova političkih stranaka. Kako je to do sada i bila praksa.
