Američki dolar je tokom protekle sedmice značajno ojačao na svjetskim finansijskim tržištima, ponajviše zbog pogoršanja sigurnosne situacije na Bliskom istoku. Eskalacija sukoba natjerala je investitore da kapital preusmjere u sigurnije valute, a dolar se u takvim okolnostima tradicionalno smatra jednim od najpouzdanijih utočišta.
Dolarov indeks, koji prati kretanje američke valute u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, zabilježio je rast od 1,2 posto i dostigao 98,85 bodova. Istovremeno je američka valuta ojačala i prema euru, pa je kurs evropske valute pao na 1,1618 dolara, što predstavlja pad od 1,6 posto.
Sličan trend zabilježen je i u odnosu na japanski jen. Vrijednost dolara porasla je za 1,1 posto, pa se za jedan dolar plaća 157,80 jena.
Napadi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran dodatno su uzdrmali globalna tržišta i pojačali potražnju za stabilnijim investicijama. Upravo zbog toga je američka valuta proteklih dana dobila na vrijednosti, javljaju agencije.
Istovremeno su snažno porasle i cijene nafte. Na američkom tržištu cijena barela skočila je za više od 35 posto, dosegnuvši 90,90 dolara, što predstavlja najveći sedmični rast od 1983. godine. Na londonskom tržištu barel je poskupio oko 28 posto, što je najveći rast od 2020. godine.
Ovakav skok cijena energenata ponovo je otvorio pitanje inflacije, koja se već duže vrijeme kreće iznad ciljanog nivoa od oko dva posto koji nastoji održati američka centralna banka.
Zbog toga sve više analitičara smatra da bi Federalne rezerve mogle odgoditi planirano smanjenje kamatnih stopa, jer bi rast inflacije dodatno ograničio prostor za monetarno popuštanje.
Valutni analitičar u MUFG-u Lee Hardman smatra da će upravo kretanje cijena nafte imati ključnu ulogu u narednim danima.
Cijena nafte
Ključni pokretač bit će i idućih dana cijena nafte. Ako će dodatno porasti i zadržati se na povišenim nivoima, to bi podržalo dolar. U slučaju popuštanja krize na Bliskom istoku i pada cijena nafte, dolar će oslabiti - objašnjava Hardman za Reuters.
