Bez mnogo reakcija bosanskohercegovačke javnosti, gotovo šutke, prošla je izjava ministra vanjskih poslova Gordana Grlić Radmana od 15. jula ove godine kada je u Bruxellesu izjavio da je od izraelskog ministra vanjskih poslova Gideona Sa’ara dobio podršku za hrvatsku poziciju u Bosni i Hercegovini (BiH).
Grlić Radman je istakao da je Sa’ar "pokazao veliko razumijevanje za situaciju u BiH i izuzetan senzibilitet za neravnopravan položaj hrvatskog naroda".
Sa’ar je i na društvenim mrežama naveo da "Izrael čvrsto vjeruje kako je jedini održivi put ka stabilnoj i prosperitetnoj budućnosti BiH puno poštovanje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda", dodajući da to mora biti praćeno reformom izbornog zakonodavstva.
Šta znači ova navodna podrška komentirao je direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana, prof. dr. Zijad Bećirović.
Tvrdnja hrvatskog ministra evropskih i vanjskih poslova Gordana Grlić Radmana o podršci Izraela za izmjene Izbornog zakona u BiH u pravcu koji želi HDZ BiH više je politička interpretacija nego zvanična izraelska pozicija. Takva podrška, i ako postoji, nije pravno obavezujuća niti odlučujuća, ali može imati simbolički značaj u regionalnim diplomatskim igrama i domaćem političkom marketingu. Ključne odluke o budućem uređenju BiH i izmjenama izbornog zakona i dalje će zavisiti od domaćih političkih dogovora i međunarodnih aktera s konkretnom moći — prije svega EU, SAD i Ureda visokog predstavnika (OHR) - kazao je prof. Bećirović.
Izraelska podrška, ukoliko je zaista izrečena, ima ograničen politički domet.
Izrael nije članica EU niti ima presudnu ulogu u ustavno-pravnom poretku BiH i može imati simbolički značaj, osobito ako se koristi za legitimizaciju stavova pred domaćom ili evropskom javnošću - komentira Bećirović.
Izjava ministra Grlić Radmana prije svega djeluje kao unutrašnjepolitička poruka hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj javnosti.
Ona ima funkciju učvršćivanja pozicije HDZ BiH, koji se zalaže za tzv. 'legitimno predstavljanje' konstitutivnih naroda i snažno lobira za izmjene koje bi institucionalno garantirale izbor 'autentičnih' hrvatskih predstavnika, posebno u Predsjedništvu BiH, što u prevodu znači da bi se član Predsjedništva BiH iz reda Hrvata odredio u Središnjici HDZ-a, odnosno na Trgu svetog Marka u Zagrebu, a ne bi se birao na poštenim i transparentnim izborima s više kandidata. Ne treba isključiti mogućnost da kandidat HDZ BiH za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata na narednim izborima bude upravo Gordan Grlić Radman, koji je rođen u Bosni i Hercegovini i njen je državljanin - iznosi Bećirović.
Primijećuje da Izrael nije poznat po aktivnom miješanju u ustavna pitanja BiH.
Ako je doista data podrška, ona bi mogla biti rezultat bilateralnih dogovora, ali se teško može tumačiti kao neutralna ili pravno relevantna. Danas je Bosna i Hercegovina ponovo meta koordinirane kampanje. Odluku o budućnosti zemlje neće donijeti oni koji rade na njenoj podjeli, već oni koji je doživljavaju kao svoju domovinu i spremni su je braniti. Tvrdnje Grlić Radmana izazivaju brojne reakcije koje u tome vide nastavak međunarodnog lobiranja za rješenja koja, po njihovom mišljenju, vode ka daljoj etničkoj fragmentaciji zemlje. EU i SAD su isticale potrebu da se reforme provode u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava (Sejdić-Finci, Zornić, Pilav itd.), koje zahtijevaju uklanjanje diskriminacije – što često ide u suprotnom pravcu od zahtjeva i politike HDZ BiH.
Hrvatska zahtijeva etničko uređenje za Bosnu i Hercegovinu kakvo ne bi dozvolila u svojoj vlastitoj zemlji.
Bosna i Hercegovina je meta koordiniranih geopolitičkih napada koji koriste lažne narative iz inostranstva kako bi pokušali razbiti njen građanski duh i poredak. Prijetnja blokiranjem članstva u EU ako se Bosna i Hercegovina ne ustavno organizira po hrvatskom modelu nije samo licemjerna, već i kontraproduktivna, jer na osnovu iskustava iz historije napadi na jedinstvo Bosne i Hercegovine oduvijek su jačali njen državni integritet - upozorio je.
Prema Bećiroviću, geopolitički ratni ciljevi Hrvatske su polovina Bosne i Hercegovine.
I to su ratni ciljevi koje su presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Hrvatsku označile kao državu koja je učestvovala u međunarodnom oružanom sukobu (agresiji) u Bosni i Hercegovini, te je presuđeno nekoliko hrvatskih udruženih zločinačkih poduhvata (UZP) protiv Bosne i Hercegovine. Te činjenice eliminiraju Hrvatsku da nudi bilo kakva rješenja za BiH, pravnički rečeno, izgubila je aktivnu legitimaciju, i na to treba stalno upozoravati strani faktor. Kada se radi o BiH, radi se o odbrani samog evropskog projekta i evropskih vrijednosti. A da ne govorimo o hrvatskom (NDH) povijesnom grijehu prema Jevrejima i reinkarnaciji takve politike, o čemu svjedoči nedavni Thompsonov koncert u Zagrebu. To bi u ovom trenutku mogla biti mnogo ozbiljnija, sadržajnija i važnija tema za razgovor s izraelskim ministrom vanjskih poslova Gideonom Sa’arom - zaključio je Bećirović za Radio Sarajevo.
