Iako su antibiotici otkriveni s ciljem očuvanja zdravlja čovjeka, stručnjaci u posljednje vrijeme sve češće upozoravaju da njihova neadekvatna upotreba postaje globalni problem. Kako je pojasnila dr. sc. Maja Ostojić u emisiji "Anatomija života", uzimanje antibiotika bez ljekarske preporuke i nadzora dovodi do razvoja antibiotske rezistencije, koja onemogućava djelotvorno uništavanje infekcija u organizmu.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u 2019. godini, zabilježeno je 5 miliona smrtnih slučajeva izazvanih rezistentnim mikroorganizmima. Predviđa se da će do 2050. godine broj smrtnih slučajeva od tih infekcija biti veći od broja umrlih od karcinoma - istakla je dr. sc. Ostojić.
U sjevernim evropskim zemljama, poput skandinavskih država i Nizozemske, antibiotska rezistencija je vrlo niska, dok je u južnim zemljama, u koje spada i Bosna i Hercegovina, visoka.
Razlog za to je što se u skandinavskim zemljama antibiotici ne propisuju tako lako. Kod njih se više liječi juhama, čajevima, dok su kod nas antibiotici lako dostupni - pojasnila je dr. Ostojić.
Prema riječima dr. sc. Maje, u 2022. godini zabilježeno je 3 miliona smrtnih slučajeva među djecom, što već sada ukazuje na tihu pandemiju. Problem je posebno izražen u zemljama jugoistočne Azije i Afrike. Ipak, bakterije ne poznaju granice. Lako se šire i na ostale regije, zbog čega broj oboljelih iz godine u godinu raste.
Djeca su posebno osjetljiva populacija, a pedijatri često nemaju mogućnost brzog razlikovanja virusnih od bakterijskih infekcija. Najveći dio dječijih infekcija zapravo je virusnog porijekla, a to su prehlade, gripe, upale uha i grla.
Naši pedijatri nemaju tzv. molekularne testove i ne mogu brzo utvrditi je li riječ o bakterijskoj ili virusnoj infekcija, pa često i sami daju antibiotik. Kod djece su moguće alergijske reakcije na antibiotike, a koje mogu biti fatalne. Nisu često, ali se dešava.
Zato je izuzetno važno da se cijelo društvo angažuje u očuvanju djelotvornosti antibiotika. Samo tako možemo spriječiti povratak u predantibiotsko doba, vrijeme u kojem antibiotici nisu djelovali.
