Dr. sc. Ostojić upozorava: Koliko je opasno nepravilno korištenje antibiotika?

Antibiotici su lijekovi koji ili uništavaju bakterije ili zaustavljaju njihov rast i razmnožavanje. Koriste se isključivo za liječenje bakterijskih infekcija i, iako su neophodni za to, potpuno su beskorisni u liječenju virusa poput gripe, prehlade ili COVID-a.

Danas je antibiotska rezistencija postala veliki izazov u medicini. Stručnjaci stalno naglašavaju važnost podizanja svijesti o ovom problemu kako bismo spriječili povratak u predantibiotsko doba, kada su čak i najjednostavnije infekcije mogle biti smrtonosne.

Antibiotici su otkriveni 40-ih godina prošlog stoljeća. Najmlađi antibiotici, koje imamo danas, stariji su od 40 godina, jer su posljednji antibiotici otkriveni još 80-ih godina prošlog stoljeća. Nažalost, bakterije su uvijek korak ispred nas. Vrlo brzo su razvile otpornost na penicilin, a kako je vrijeme prolazilo, bakterije su stalno pronalazile načine da izbjegnu učinke novih antibiotika - ističe dr. sc. Maja Ostojić, voditeljica Odjela za humanu mikrobiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Bakterije su živa bića koja se brzo razmnožavaju i mutiraju, stvarajući gene za otpornost. Kada koristimo antibiotike, većina bakterija umire, ali preostali sojevi s genima za otpornost nastavljaju se razmnožavati i prenose te gene na druge bakterije. Na taj način nastaju sojevi koji su otporni na gotovo sve postojeće antibiotike.

U mnogim zemljama, pa tako i kod nas, ljudi mogu kupiti antibiotike u apotekama, bez liječničkog recepta. Često se desi da, nakon što primijetimo da se osjećamo bolje, prestanemo uzimati antibiotike. A ne shvatamo koliko štete činimo svom organizmu. Nepravilno uzimanje antibiotika ne samo da neće potpuno izliječiti bolest, nego može dovesti do razvoja rezistentnih bakterijskih sojeva.

Važno je uvijek pratiti preporuke doktora. Uzimati antibiotike u tačno propisanoj dozi, za preporučeni broj dana i u pravilnim vremenskim razmacima. Korištenje antibiotika na pogrešan način povećava rizik od razvoja rezistencije, što može imati ozbiljne posljedice po naše zdravlje.

Antibiotici, kao i svi drugi lijekovi imaju svoje nuspojave. Jedna od tih nuspojava je i uništavanje normalne crijevne flore. Zato stručnjaci preporučuju da se uz svaki antibiotik koristi i probiotik, kako bi se crijevna flora obnovila.

Znam da ljudi često uzimaju jogurt. Jogurt jeste bakterijska kultura koja je sigurna našem organizmu, ali, nažalost, postoje antibiotici koji u dodiru s kalcijem iz mlijeka gube svoju efikasnost. Nisu to svi antibiotici, ali neki postoje koji u dodiru s kalcijem iz mlijeka mijenjaju hemijsku strukturu i neće više djelovati. Tako da nisu ni kefir ni jogurt rješenje u svim situacijama.

Na samom kraju gostovanja, dr. Maja je naglasila da je od iznimne važnosti odgovorno koristiti antibiotike i zaštititi zdravlje.