Oticanje nogu, posebno ujutro, često nas može zabrinuti, iako nije uvijek znak ozbiljnog problema. Javlja se u kontinuitetu, a može ukazivati na oticanje povezano s bubrežnim funkcijama. Kada bubrezi ne rade optimalno, višak tekućine, koji ne može biti izlučen kroz mokraću, počinje se zadržavati u organizmu, što dovodi do otečenosti, često u nogama. Ipak, oticanje nogu nije nužno znak teškog oštećenja bubrega, ali svakako je poziv na pažnju i kontrolu.
Srce i bubrezi rade sinhronizovano i čine temelj našeg kardiorenalnog sistema. Količina krvi koju srce ispumpa svake minute iznosi blizu 4 do 4,5 litara. Od toga, 25% krvi ide prema bubrezima kako bi filtrirali, dok ostatak krvi snabdijeva sve druge organe. Na ovaj način, srce i bubrezi oslanjaju se jedni na druge, kako bi održali ravnotežu u organizmu. Ukoliko jedan od ovih organa nije u potpunosti funkcionalan, to se odražava na cjelokupno zdravlje, što može rezultirati raznim problemima.
Jedan od ključnih faktora koji utječe na rad bubrega i srčanog sistema jeste unos soli. Prekomjerna konzumacija soli, koja se nalazi u gotovo svakoj prerađenoj hrani, može negativno utjecati na krvni pritisak i rad bubrega.
Otprilike, ne bi se smjelo dnevno uzimati više od 1 do 2 grama soli ako hoćemo i zdrave bubrege i zdravu cirkulaciju i normalan krvni tlak. Danas imamo masu proizvoda koji već u svojoj proizvodnji, zajedno s aditivima, imaju određenu količinu soli. Svaki hljeb ima već tu dovoljnu količinu soli. Kod nas je hrana prejaka, preslana, ne uzima se dovoljno tekućine koja bi to razblažila i na taj način umanjila negativni utjecaj - istakao je prof. dr. Damir Rebić gostujući u emisiji "Anatomija života".
Također, važno je održavati optimalnu hidrataciju organizma.
Bubreg je jedna vodenica i on traži određenu količinu tekućine da bi radio, a voli da radi 24 sata. Ako toj vodenici ponestane vode, ona će polako slabjeti s radom, ako je voda zgusnuta, ona će usporavati svoj rad. Čak 75% ljudskog organizma je voda, naše ćelije moraju biti 'vlažne'. Mi moramo uzimati određenu količinu vode. Svako od nas se pita koliko dnevno mokri. Količina urina za 24 sata iznosi oko litar i po do dva litra, zavisi koliko ko uzima tekućine. A moramo biti svjesni da jedan dio tekućine mi gubimo disanjem, znojenjem, pogotovo u ljetnim danima, i to mi u medicinskim krugovima zovemo perspiracijski senzibilis. Tu se gubi i do 700 mililitara u toku 24 sata. To moramo nekako nadoknaditi. Ne može organizam sam ako mi iz vanjske sredine ne unesemo odgovarajuću količinu vode. Individualno se određuje količina vode - ističe prof. dr. Damir Rebić, specijalist nefrologije.
Preporučeno je piti dovoljno vode tokom dana, obično pola litra više u odnosu na količinu mokraće koju izbacimo u toku prethodna 24 sata.
Preporuka je prije spavanja uzeti 200 ml vode i popiti, bili ili ne bili žedni. Izbjegavati slanu hranu jer ona podiže krvni pritisak, koji djeluje kao kontraefekt na sami bubreg pa nam smanjuje cirkulaciju odnosno filtraciju koja je bitna za normalnu funkciju bubrega.
Za više korisnih savjeta i preporuka, pogledajte gostovanje prof. dr. Damira Rebića, specijaliste nefrologije i šefa Klinike za nefrologiju KCUS-a u emisiji "Anatomija života".
