Zdravo srce znači da srčani mišić i krvni sudovi obavljaju svoj posao pravilno, bez opterećenja i smetnji.
Srce, kao centralni motor našeg tijela, svakodnevno pumpa hiljade litara krvi, snabdijevajući svaki organ kiseonikom i hranjivim tvarima. Kada taj sistem radi usklađeno, organizam funkcioniše skladno, energično i vitalno, navodi dr. Mehmet Sengul (Şengül), specijalista interne medicine Medicana bolnice Sarajevo.
Na rad srca utječu brojni faktori – od načina ishrane, fizičke aktivnosti i stresnog opterećenja, do genetskih predispozicija.
Očuvanje zdravlja srca, navodi specijalista interne medicine, nije samo prevencija bolesti srca i krvnih sudova, 'već i ulaganje u zdravlje cijelog organizma – mozga, pluća, bubrega i ostalih vitalnih sistema.'
A kako bi se to postiglo potrebne su, navodi dr. Sengul, potrebne su redovne kardiološke kontrole, praćenje krvnog pritiska i zdravih životnih navika.
Sve to može značajno smanjiti rizik od nastanka srčanih oboljenja. Promjenom načina života i pravilnim odabirom hrane, moguće je spriječiti ili ublažiti bolesti poput koronarne arterijske bolesti, srčanog udara i poremećaja srčanog ritma - navodi dr. Sengul.
Na pitanje šta je, ustvari, zdravo srce, specijalista interne medicine bolnice Medicana, navodi da je to ono srce koje kuca u pravilnom ritmu.
Pumpa krv bez napora i održava dobru prokrvljenost svih organa. Ono reaguje na promjene – kada mirujemo, usporava rad; kada smo fizički aktivni, ubrzava kako bi osiguralo dovoljnu količinu kiseonika. Srce i krvni sudovi funkcionišu kao tim – kada su krvni sudovi elastični i prohodni, srce radi bez dodatnog opterećenja. Međutim, nezdrave navike, dugotrajan stres i neadekvatna ishrana mogu narušiti ovu ravnotežu i postepeno oštetiti sistem - kazao je dr. Sengul.
Kako očuvati zdravlje srca?
Najefikasniji način da spriječimo srčane bolesti jeste da na vrijeme brinemo o svom tijelu. Male promjene u svakodnevnom životu mogu napraviti ogromnu razliku.
Preporuke za zdravo srce, izdvaja dr. Sengul, jeste prije svega uravnotežena ishrana, gdje je potrebno birati hranu bogatu vlaknima, povrćem, voćem, ribom i maslinovim uljem.
Osim toga, potrebno je paziti na unos soli, šećera i zasićenih masti. Redovno kretanje, najmanje pola sata brze šetnje, plivanja ili vožnja bicikla. Jedna od najvažnijih preporuka je prestanak pušenja i umjerena konzumacija alkohola, jer smanjenje štetnih navika znatno smanjuje i rizik od srčanog i moždanog udara, kaže dr. Sengul.
Dodaje da je održavanje zdrave tjelesne težine, odnosno gojaznost jedan od glavnih uzroka povišenog krvnog pritiska i holesterola te naglašava da su preventivni pregledi, odnosno godišnje kontrole kardiologa ključne za rano otkrivanje promjena.
Najčešće bolesti srca
Bolesti srca nastaju kada dođe do poremećaja u građi ili funkciji srčanog mišića, zalistaka ili krvnih sudova.
Spadaju među vodeće uzroke smrtnosti u svijetu, ali mnoge se mogu spriječiti ili držati pod kontrolom uz zdrav način života i redovne preglede - govori dr. Sengul.
Prema njegovom mišljenju najčešći oblici srčanih oboljenja su koronarna bolest srca poput suženja krvnih sudova koji snabdijevaju srce, što dovodi do bola u grudima i otežanog disanja, zatim srčani udar, srčana slabost, aritmije odnosno nepravilnosti u srčanom ritmu koji kod ljudi mogu biti ili prebrzi ili prespori ili neujednačeni. Također, tu je i bolest zalistaka kao I kardiomiopatije, perikarditis i bolesti aorte, završava dr. Mehmet Sengul, specijalista interne medicine Medicana bolnice.
