Njemački kancelar Friedrich Merz je u posjeti Izraelu prvi put otkako je preuzeo dužnost u maju. Njegova posjeta dolazi samo nekoliko dana nakon što je Njemačka odlučila ukinuti tromjesečnu suspenziju izvoza oružja Izraelu za koje je rekla da bi se moglo koristiti u Pojasu Gaze.
Merz, koji je rekao da ne smatra izraelske akcije u Gazi genocidom, sastao se u nedjelju s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom kako bi razgovarali o bilateralnim odnosima, prekidu vatre u Gazi i drugim pitanjima, piše Al Jazeera.
Prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stokholmu (SIPRI), između 2019. i 2023. godine, SAD su bile najveći dobavljač oružja Izraelu, isporučujući 69 posto vojne opreme, dok je Njemačka bila drugi najveći, isporučujući skoro 30 posto. Zajedno, ove dvije zemlje čine 99 posto uvoza oružja u Izrael.
U 2023. godini, njemačka vlada je odobrila 308 vojnih izvoznih dozvola Izraelu, u vrijednosti od 326,5 miliona eura, što je deset puta više u odnosu na 32,3 miliona eura (38 miliona dolara) u 2022. godini.
Od 2003. godine, Njemačka je prodala oružje Izraelu u vrijednosti od 3,3 milijarde eura (3,8 milijardi dolara), prvenstveno izvozeći pomorsku opremu, uključujući korvete Sa'ar 6, koje su korištene za napad na Gazu i provođenje pomorske blokade.
Izrael također koristi podmornice klase Dolphin njemačke proizvodnje, koje su glavni oslonac podmorničke flote izraelske mornarice
Osim toga, Njemačka je prodala širok asortiman manje municije; njemački ručni raketni bacač "Matador" koristi izraelska vojska od 2009. godine, kao i rakete i motore za tenkove i druga oklopna vozila.
Sporazum, koji je potpisan prije nešto više od dvije godine i predstavlja najveći izraelski izvozni ugovor o odbrani ikada, vrijedi više od 3,6 milijardi eura (4,2 milijarde dolara) i uključuje lansirne sisteme, municiju i radar.
Njemačka je drugi najveći dobavljač oružja Izraelu nakon Sjedinjenih Američkih Država i njegov peti najveći izvozni partner, dugo vremena jedna od najvjernijih pristalica Izraela.
Merzova odluka od 8. augusta da obustavi izdavanje dozvola za izvoz oružja Izraelu smatrana je značajnom promjenom u njemačkoj odbrambenoj politici. U to vrijeme, Merz je naglasio da Njemačka više ne može ignorisati sve veći broj žrtava među civilima u Gazi, a istovremeno nastaviti podržavati ono što je opisao kao "pravo Izraela da se brani" i potrebu za oslobađanjem zarobljenika koje drži Hamas.
Kao odgovor, Netanyahu je rekao da Njemačka nagrađuje Hamas i da ne podržava adekvatno izraelski "pravedni rat". Ali genocid u Izraelu nije prestao otkako je primirje stupilo na snagu u oktobru.
U izraelskim napadima ubijeno je najmanje 360 Palestinaca i povrijeđeno 922, a Vladin ured za medije u Gazi dokumentovao je 591 različito kršenje primirja od strane izraelskih snaga. Izrael nastavlja ograničavati pomoć, dozvoljavajući samo 20 posto propisanih kamiona u Gazu.
Govoreći na Doha Forumu u subotu, katarski premijer Sheikh Mohammed bin Abdulrahman bin Jassim Al Thani upozorio je da je primirje u Gazi u "kritičnom trenutku" i da bi se moglo raspasti bez brzog napretka ka trajnom mirovnom sporazumu.
Sheikh Mohammed je rekao da ono što postoji na terenu predstavlja samo "pauzu" u neprijateljstvima, a ne istinsko primirje. Njemačka je peti najveći izvozni partner Izraela i njegov najveći trgovinski partner u Evropi, sa značajnom trgovinskom razmjenom u tehnologiji, mašinama i farmaceutskim proizvodima.
U 2023. godini Izrael je prodao Njemačkoj robu u vrijednosti od 2,64 milijarde dolara, prvenstveno u naprednim tehnologijama i elektronici.
Iste godine, Njemačka je prodala Izraelu robu u vrijednosti od 5,5 milijardi dolara, prvenstveno mašina i elektronike, a zatim automobila i farmaceutskih proizvoda.
Njemačka aktivno ulaže u izraelsku tehnologiju putem rizičnog kapitala, saradnje u istraživanju i razvoju i korporativnih partnerstava s velikim firmama kao što su Siemens i Bayer.
U danima nakon napada 7. oktobra 2023. godine, Olaf Scholz, bivši njemački kancelar, postao je prvi lider zemlje G7 koji je posjetio Izrael, gdje je naglasio njegovo "pravo na odbranu". Međutim, stručnjaci UN-a kažu da se Izrael, kao okupaciona sila, ne može pozivati na "pravo na odbranu" od Palestinaca.
Njemačke vlasti su pooštrile mjere podrške Gazi tokom protekle dvije godine genocidnog rata Izraela. Pored političke i vojne podrške Izraelu, Njemačka je ciljala kritičare kod kuće, redovno pritvarajući demonstrante i zabranjujući događaje koji podržavaju palestinska prava.
Njemačka podrška Izraelu često se opisuje kao poseban odnos. Ova podrška proizilazi iz njenog historijskog konteksta, posebno nakon Drugog svjetskog rata i zločina Holokausta koje su počinili nacisti.
Nakon rata, novoosnovana Savezna Republika Njemačka nastojala se suočiti sa svojom prošlošću potpisivanjem sporazuma o reparacijama sa jevrejskom zajednicom 1952. godine.
Na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (GSUN), Njemačka ima tendenciju da usvoji opreznu strategiju glasanja. Često se suzdržava od glasanja kako bi spriječila potpunu izolaciju Izraela, dok se istovremeno slaže s međunarodnom zajednicom glasajući "za" o pitanjima koja podržavaju njenu posvećenost rješenju o dvije države i međunarodnom pravu.
Od oktobra 2023. godine doneseno je najmanje sedam rezolucija GS UN-a koje se tiču Gaze i šire situacije u Palestini. Njemačka se suzdržala od četiri od ovih rezolucija i glasala za tri, piše Al Jazeera.
