Da se Prijedlog zakona o državnoj imovini donese po hitnoj proceduri, nije bilo većinske volje u državnom Zastupničkom domu. Treća sreća nije poslužila. Zastupnici većine iz bh. entiteta RS usprotivili su se Prijedlogu zakona, a podržali su ih članovi Kluba HDZ-a BiH. Predlagači su bili zastupnici Jasmin Emrić, Šemsudin Mehmedović, Aida Baručija i Elvisa Hodžić, a cilj je bio da se na 30. godišnjicu potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma riješi ovaj problem. Zasad ne ide pa mnogi prizivaju Christiana Schmidta.
Državnu imovinu u Prijedlogu grupe parlamentaraca čine, između ostalog, dobra koja pripadaju Bosni i Hercegovini na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije, dobra na kojima je pravo upravljanja, korištenja i raspolaganja imala Socijalistička Republika BiH do 31. 12. 1991. godine, opća dobra te javna dobra kao što su javni putevi, ulice, elektroprijenos i drugi. Ovim prijedlogom državna imovina ima poseban javni status i javni značaj te samim tim ima posebnu zaštitu.
Ovim zakonom uređuje se pitanje državne imovine koja je vlasništvo Bosne i Hercegovine, upis prava vlasništva u zemljišno-knjižnim i katastarskim evidencijama u Bosni i Hercegovini, principi i načela vlasništva, raspolaganja i upravljanja državnom imovinom, vođenje evidencija i uspostava Jedinstvenog registra državne imovine, raspolaganje, upravljanje, korištenje i ustupanje imovine na korištenje, subjekti državne imovine, planiranje raspolaganja državnom imovinom, osnivanje Direkcije za upravljanje i vođenje evidencija državne imovine, procjena, zaštita i pravno zastupanje u vezi s državnom imovinom, te druga pitanja od značaja za raspolaganje, korištenje i upravljanje državnom imovinom Bosne i Hercegovine - navedeno je dijelu Prijedloga zakona.
Tokom rasprave o Prijedlogu zakona iz Kluba SNSD-a opet se moglo čuti kako nema državne imovine te su je pripisivali entitetima. Više je razloga zašto zakon nije dobio podršku da ide u hitnu proceduru, smatra Muharem Cero, koji sumnja da će i u redovnoj proceduri proći.
Samo zakon sadrži mnogo stvari koje ne pogoduju političkim agendama iz RS-a, a i onima koje predstavlja Dragan Čović. Prvi put se zadire u materiju denacionalizacije i restitucije. Ukoliko bi dobili kandidatski status u poglavlju 23 i ukoliko bi se morali suočiti s vladavinom prava, pitanje denacionalizacije i restitucije je nešto što nas očekuje - poručio je Muharem Cero, ekspert za državnu imovinu.
Prije 20 godina visoki predstavnik nametnuo je Zakon o državnoj imovini i zabranio da se raspolaže njom. Današnji visoki predstavnik, Christian Schmidt, kaže da su te zabrane glavna prepreka investicijama i razvoju.
Bojim se da ćemo i iz toga morati izaći nekim političkim dogovorom. Visoki predstavnik ili visoki predstavnici radili su što su radili. Mi danas imamo situaciju, ako gledamo na ekstremne slučajeve, da se autoceste ne mogu graditi, jer zahvatamo dio aerodroma, vojne imovine, koja nije nikome perspektivna i onda imamo nagađanje, ko dirne u to, da će imati kazneni proces - kazao je ranije Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.
Da su strateški investicije na čekanju, bili su svjesni i zastupnici Prijedloga koji je HDZ s Klubovima iz RS-a vratio iz hitne u redovnu proceduru. Prije godinu Predsjedništvo BiH dostavilo je Parlamentarnoj skupštini prijedlog zakona o državnoj imovini. Međutim, kolegiji oba doma nisu postigli saglasnost da je Predsjedništvo BiH ovlašteni predlagač zakona.
Imovinom se prometovalo, ona je nestajala, čak se stavljala i pod bankovne kolaterale - navodi Cero.
Da se ne bi državna imovina uzimala kao da je ničija i kako je entiteti i niži nivoi vlasti ne bi prisvajali, Paddy Ashdown je to spriječio nametnutim zakonom još 2005, a današnji visoki predstavnik bi da ga mijenja. Schmidt je u UN-u poručio kako je nerealno očekivati saglasnost predstavnika vlasti iz entiteta RS za sveobuhvatno rješenje pitanja državne imovine, koje bi trebalo zamijeniti postojeću zakonsku zabranu.
