Dvije godine izraelskog ubijanja i gladi u Gazi

Izrael je uveo glad u Gazi kroz politiku izgladnjivanja, tvrde stručnjaci i organizacije za ljudska prava, pri čemu je svaka odluka dodatno stezala obruč oko hrane dok glad nije postala neizbježna.

UN je zvanično proglasio glad u Gazi krajem augusta, potvrđujući ono na što su mjesecima ranije upozoravali brojni nadzorni organi i stručnjaci. Mjesec dana kasnije, nezavisna međunarodna istražna komisija UN-a zaključila je da je Izrael počinio genocid u Gazi.

Nakon toga uslijedili su hitni i ponovljeni apeli vodećih humanitarnih zvaničnika, poput šefa UN-ove agencije za pomoć Toma Fletchera, za okončanje ‘sistematskog ometanja’ isporuke osnovnih potrepština i pomoći od strane Izraela - što premijer Benjamin Netanyahu i njegova vlada odbijaju priznati.

Za Ramyja Abdua, predsjednika ženevskog Euro-Med monitora za ljudska prava, ova politika blokiranja osnovnih sredstava za preživljavanje dokazuje izraelsku namjeru da izgladni Gazu i ubije još Palestinaca.

‘Glad u Gazi se razlikuje od drugih po tome što nije rezultat prirodnih katastrofa ili ekonomskog kolapsa’, rekao je Abdu za Anadolu.

‘Ovo je politika korištenja hrane i vode kao oružja rata i alata genocida.’

Naglasio je da su izraelski zvaničnici otvoreno iskazivali ovu namjeru od samog početka rata, piše Anadolija.

‘Prema međunarodnom humanitarnom pravu, izgladnjivanje civila kao oružje predstavlja ratni zločin, ali se u Gazi taj zločin sprovodi otvoreno i pred očima cijelog svijeta.’

Izrael je narušavao sigurnost hrane u Gazi mnogo prije oktobra 2023. godine.

Još 2006. godine uveo je blokadu koja je izraelskim vlastima omogućila potpunu kontrolu nad svim graničnim prelazima, a u nekim slučajevima čak su izraelski zvaničnici izračunavali koliko kalorija dnevno smije konzumirati jedan Palestinac.

Do 2023. godine, četiri od pet Palestinaca u Gazi zavisilo je od humanitarne pomoći, nezaposlenost mladih iznosila je oko 67%, a bolesti povezane s neuhranjenošću, poput anemije, bile su široko rasprostranjene.

‘Ova vještački stvorena krhkost ostavila je društvo nesposobnim da izdrži bilo kakav prekid pomoći’, rekao je Abdu.

‘Kada je Izrael zatvorio prelaze, nije bilo lokalnih alternativa niti kapaciteta za proizvodnju hrane. Istovremeno, Izrael je bombardovao i buldožerima rušio poljoprivredno zemljište, uništavajući prehrambene izvore Gaze.’

Prekretnica je došla 9. oktobra 2023., kada je Izrael proglasio ‘potpunu opsadu’ Gaze, prekinuvši dotok hrane, vode, goriva i električne energije. Uvoz je odmah zaustavljen, konvoji pomoći blokirani na granici, a nestašice su se brzo pogoršale.

Bez goriva, pekare su zatvorene, pumpe za vodu su stale, a kamioni su prestali sa radom. Hrana se nije mogla peći, skladištiti niti distribuirati. Čista voda je nestala, pogoršavajući glad i širenje bolesti.

Abdu također ukazuje na uništavanje poljoprivrednog zemljišta i zabranu ribolova, nazivajući to dijelom šire izraelske strategije eliminacije izvora hrane u Gazi.

‘Okupacija je pretvorila ranjivost koju je godinama stvarala u oružje sporog istrebljenja.’

Izraelske naredbe za evakuaciju, zajedno s neprekidnim bombardovanjem, više puta su prisilno raseljavale stanovništvo, pretrpavale skloništa i dodatno iscrpljivale oskudne zalihe.

Trenutno je oko 2 miliona Palestinaca raseljeno unutar razorene enklave.

‘Ljudi su bježali iznenada, ostavljajući sve za sobom,’ rekao je Abdu.

Djeca i trudnice bili su među najpogođenijima. Glad je bila pogoršana bolestima i nedostatkom čiste vode, stvarajući ono što Abdu naziva:

‘Kriza punog razmjera koja obuhvata hranu, zdravlje i pravo na dom.’

Početkom 2024. godine, Izrael je dodatno pojačao pritisak na glavnu humanitarnu agenciju u Gazi - UNRWA.

Donatori su obustavili pomoć, skladišta su bombardovana, konvoji blokirani, a prijavljena su i pljačkanja humanitarne pomoći.

Izrael je efektivno zabranio pomoć sjevernoj Gazi početkom 2024. godine, a situacija je dodatno pogoršana zatvaranjem prelaza Rafah u maju 2024., posljednje veze Gaze s vanjskim svijetom.

U maju 2025. godine, Izrael je uz podršku SAD-a pokrenuo kontroverznu ‘Gaza Humanitarnu Fondaciju’ (GHF) za nadgledanje pomoći.

Umjesto da omogući pristup, fondacija je osuđena od strane UN-a i velikih nevladinih organizacija, koje su je opisale kao ‘militarizaciju humanitarne pomoći’, a ‘zone pomoći’ su nazivane ‘zamkama smrti’.

Od tada je, prema podacima UN-ove kancelarije za ljudska prava, više od 1.760 Palestinaca ubijeno dok su pokušavali doći do hrane, od kojih skoro 1.000 u blizini GHF zona.

‘Ako pratimo izraelske postupke i izjave - višegodišnju blokadu, zatvaranje prelaza, blokiranje konvoja, gađanje skladišta hrane, uništavanje farmi, zabranu ribolova, potkopavanje UNRWA-e, pljačkanje pomoći, napade na civile koji traže hranu, napade na policijske i sigurnosne pratnje, nezakonite naredbe za evakuaciju i čak stvaranje takozvane Gaza Humanitarne Fondacije - jasno je da se ne radi o haosu već o pažljivo osmišljenoj politici izgladnjivanja,’ rekao je Abdu.

Dana 22. augusta, Integrisana klasifikacija faza sigurnosti hrane (IPC) zvanično je proglasila glad u dijelovima Gaze, navodeći da su tri ključna praga - ekstremna nestašica hrane, akutna neuhranjenost i smrt zbog gladi - pređena.

Prema podacima Ministarstva zdravstva Gaze, najmanje 460 Palestinaca umrlo je od gladi, uključujući više od 150 djece.

Kriza se i dalje pogoršava - jedno od petero djece u Gazi je neuhranjeno, a brojke rastu iz dana u dan.

‘Čak i nakon što je glad zvanično proglašena, nije poduzeta nikakva efektivna mjera. Međunarodna zajednica nije uspjela prisiliti Izrael, koji i dalje ignoriše rezolucije UN-a uz podršku SAD-a i Evrope,’ rekao je Abdu.

Dodao je da priznavanje gladi ima vrijednost u jačanju pravnog i moralnog konsenzusa, te u pripremi terena za odgovornost pred međunarodnim sudovima, poput Međunarodnog krivičnog suda (ICC) ili Međunarodnog suda pravde (ICJ).

‘Prema međunarodnom humanitarnom pravu, ovakvo namjerno izgladnjivanje predstavlja ratni zločin. S obzirom na sve veći broj dokaza o namjeri i posljedicama, ovi postupci ispunjavaju uslove za genocid.’

U septembru, Nezavisna međunarodna istražna komisija UN-a za okupiranu palestinsku teritoriju (uključujući Istočni Jerusalem i Izrael), zaključila je da je Izrael počinio genocid u Gazi.

Nakon dvogodišnje istrage, komisija je utvrdila da su izraelske vlasti i sigurnosne snage počinile četiri od pet djela genocida definisanih Konvencijom o genocidu iz 1948. godine:

masovna ubistva,

izazivanje teške fizičke ili mentalne štete,

namjerno stvaranje uslova života s ciljem uništenja naroda,

sprečavanje rađanja unutar grupe.

Komisija je zaključila:

‘Država Izrael snosi odgovornost za neuspjeh u sprečavanju genocida, počinjenje genocida i nesankcionisanje počinilaca genocida nad Palestincima u Gazi.’

‘Izrael mora prekinuti politiku izgladnjivanja, ukinuti opsadu i omogućiti neometan pristup humanitarne pomoći u velikim razmjerama, kao i slobodan pristup svim zaposlenima UN-a, uključujući osoblje UNRWA-e i međunarodnog ureda za ljudska prava (OHCHR), te svim priznatim humanitarnim organizacijama,’ navodi se u saopćenju od 16. septembra.

Abdu je naglasio da izjava ima veliku vrijednost, ali da je za njen učinak potrebna politička volja.

‘Nazivanje izraelskih postupaka genocidom trebalo bi da pokrene obaveze prema Konvenciji o genocidu iz 1948. godine, uključujući obavezu sprječavanja i kažnjavanja. To bi trebalo značiti politički i pravni pritisak kako bi se osigurala dostava pomoći,’ rekao je Abdu.

‘U praksi, međutim, učinjeno je vrlo malo.’