Dvije žene iz Crne Gore sa četvoro djece trenutno se nalaze u kampovima na sjeveroistoku Sirije. Jedan crnogorski državljanin nalazi se u kurdskom zatvoru u tom dijelu zemlje, dok se za još dvojicu državljana sumnja da su poginuli. Lokacija jedne žene, koja je u Siriju otputovala radi sklapanja šerijatskog braka, i njenog djeteta, nije poznata.
To su za Vijesti.me objasnili iz Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), odgovarajući na pitanja o crnogorskim državljanima koji se nisu vratili iz Sirije.
Prema podacima tajne službe iz Crne Gore u Siriju otputovalo je 26 državljana Crne Gore - dvadeset troje je bilo punoljetno (osamnaest muškaraca i pet žena), dok su njih troje bila djeca, a u toj državi rođeno je još petoro djece, čiji su roditelji ili jedan od roditelja crnogorski državljani.
Od njih 31 u Crnu Goru vratilo deset crnogorskih državljana - devetoro punoljentih (osam muškaraca i jedna žena) i jedno dijete.
Za dvije žene je utvrđeno da se sa ukupno četvoro djece nalaze u kampovima ‘Al Hol’ i ‘Al Roj’ na sjeveroistoku Sirije. Lokacija jedne žene, koja je u Siriju otputovala radi sklapanja šerijatskog braka, i njenog djeteta nije poznata. Ne raspolažemo pouzdanim podacima da li se supruga poginulog borca iz Crne Gore, koja je libijskog porijekla, sa dvoje djece i dalje nalazi u izbjegličkom kampu u Turskoj. Jedan crnogorski državljanin se nalazi u kurdskom zatvoru na sjeveroistoku Sirije, dok lokacija dva crnogorska državljana nije poznata, a ima indicija da su poginuli - kazali su Vijestima iz Agencije kojom rukovodi Ivica Janović.
Objasnili su i da je tajna koje su mjere nadzora i bezbjednosne procjene preduzete u vezi sa deset povratnika iz Sirije.
Tvrde, međutim, da oni ne predstavljaju značajnu prijetnju po bezbjednost.
Agencija vrši poslove iz svoje nadležnosti u skladu sa Zakonom o ANB. Sredstva i metode propisane Zakonom, koje Agencija primjenjuje u radu, predstavljaju tajni podatak. Radi informisanja javnosti, ukazujemo da povratnici iz Sirije (uglavnom je riječ o povratnicima koji su se u Crnu Goru vratili nakon kraćeg boravka u Siriji, i to u periodu prije formiranja ISIL) ne predstavljaju značajniju prijetnju po bezbjednost - kazali su iz ANB-a.
Ističu i da u kontinuitetu sagledavaju aktivnosti svih radikalnih grupa i pojedinaca:
Uključujući i one bezbjednosno interesantne s aspekta vjerskog ekstremizma i terorizma.
Zbog učešća u stranim oružanim formacijama u Siriji odgovarao je samo jedan državljanin Crne Gore, ostali su izbjegli krivični progon, kazali su iz tajne policije.
Podaci o procesuiranju povratnika iz Sirije su javno dostupni. Jednom crnogorskom državljaninu je 16. 1. 2018. godine izrečena zatvorska kazna u trajanju od 6 mjeseci. Kaznu je izdržao 31. 12. 2018. godine, u ZIKS Spuž (sada UIKS Spuž) i trenutno se nalazi u Ulcinju. Ostali povratnici su izbjegli krivične sankcije jer u momentu njihovog odlaska i povratka iz Sirije u krivičnom zakonodavstvu Crne Gore nije bilo predviđeno krivično djelo učestvovanje u stranim oružanim formacijama - kazali su iz Agencije.
Riječ je o Ulcinjaninu Hamidu Beharoviću, koji je u januaru 2018. godine osuđen i nakon čega je rekao da se neće žaliti na kaznu koja mu je dosuđena.
Bio je optužen da se, od aprila 2015. do maja 2016. godine, pridružio i učestvovao u stranoj oružanoj formaciji terorističkoj organizaciji Islamska država Iraka i Levanta (ISIL).
Negirao je navode optužnice Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) da se od aprila 2015. do maja 2016. godine pridružio i učestvovao u stranoj oružanoj formaciji ISIL.
Tvrdio je da nije ratovao u Siriji na strani ISIL-a, ali da je bio u toj zemlji i time prouzrokovao mnogo problema sebi i svojoj porodici. Beharović je tada izjavio u sudnici da je bolestan i da nije učestvovao u borbama, ni u obilasku stražarskih mjesta.
U Siriju je, kazao je, pošao jer mu je prijatelj Mirza Haklaj rekao da je tamo dobro i da može lijepo da se živi. Podgoričanin Mirza Haklaj je poginuo u Siriji.
ANB u kontinuitetu realizuje aktivnosti na planu sprečavanja terorizma i drugih oblika organizovanog nasilja. Shodno tome ostvaruje se saradnja sa nadležnim subjektima na nacionalnom nivou, koja je ojačana formiranjem Nacionalnog međuresorskog operativnog tima za suzbijanje nasilnog ekstremizma, terorizma, pranja novca i finansiranja terorizma (NOT), poručili su iz tajne službe.
Objasnili su da je zadatak NOT-a, u čijem radu participiraju i oni, između ostalog i rukovođenje, koordinacija, praćenje aktivnosti i uspostavljanje komunikacije sa ostalim ministarstvima, organima državne uprave, drugim institucijama i civilnim društvom, uključujući i vjerske zajednice:
Kao i koordinacija i usmjeravanje aktivnosti uz ocjenu stanja i davanje prijedloga za unapređenje stanja, daljih mjera i aktivnosti iz oblasti suzbijanja nasilnog ekstremizma, terorizma, pranja novca i finansiranja terorizma.
(Foto: Ilustracija)
