To je društvo u kojem se svako dijete osjeća sigurno i poštovano. Kako pomoći i šta je potrebno uraditi u jačanju preduvjeta za ovakvo društvo i koje korisne savjete kolegama pedagozima, ali i roditeljima u tom smislu možemo primijeniti, saznali smo u današnjem razgovoru s prof. dr. Tamarom Efendić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli:

Nažalost, u školskim slučajevima, vrlo su česti slučajevi vršnjačkog nasilja, ali je to refleksija i jedne opće slike društva jer je škola jedan mikrosistem koji preslikava na jednom benignom nivou stvari koje manifestuje društvo", upozorava profesorica Efendić i dodaje:

"Zato je potrebno da pažljivo posmatramo obje strane, kako onu djecu koja imaju potrebu da se ponašaju i djeluju agresivno i s druge strane onih koji trpe posljedice. Često oni koji su agresivni dolaze iz porodičnih okruženja u kojima nisu imali priliku da na drugačiji način izražavaju zadovoljstvo i gdje su naučena da im je to uobičajen, i dakle, po njihovom mišljenju, pravilan način ispoljavanja emocija. Oni svjesno biraju djecu koja su različita od njih i teže da iskoriste te razlike. S druge strane, djeca koja su podložna takvim nasilnicima su uobičajeno ona koja udovoljavaju onome što zovemo 'psihologijom žrtve' dakle različita su, percipiraju se kao slaba, pripadaju nekim manjinama ili često imaju neke tjelesne karakteristike koje ih izdvajaju od drugih. Dakle, nasilnici imaju jednu vrstu 'socijalne osjetljivosti' za one koji bi mogli biti predmet nasilja", dodaje profesorica Efendić.

Efendić za DDBiH: Nasilje u školama je refleksija opće slike društva

Svakako pogledajte cijeli razgovor i saznajte detalje koji vam mogu pomoći da prepoznate karakteristične znakove izvršenog ili poduzetog nasilja.