U vremenu kada se sigurnosni izazovi mijenjaju gotovo iz dana u dan, podrška međunarodnih partnera ima presudnu ulogu. Tako su Evropska unija i Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u julu ove godine uručili državnim institucijama u Bosni i Hercegovini specijalnu opremu vrijednu gotovo 440.000 eura.
Oprema je namijenjena jačanju kapaciteta policijskih i sigurnosnih struktura koje se bave istragama povezanim s vatrenim oružjem, municijom i eksplozivnim sredstvima.
Radi se o naprednim alatima za detekciju i forenziku, a nabavka je rezultat detaljne procjene potreba koje su provele bh. institucije.
Cilj je jasan , učvrstiti borbu protiv nelegalnog posjedovanja i trgovine oružjem, problemom koji ne poznaje granice.
Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije ističe kontinuitet ovakvih procesa.
‘To je kontinuitet procesa koje prvenstveno Njemačka i Francuska sprovode po pitanju ilegalnog naoružanja jer se suočavaju sa švercom vatrenog naoružanja s prostora Balkana, tako da je ovo jedan u nizu višegodišnjih projekata koji ima za cilj povećanje kapaciteta policijskih struktura kako bi se odgovorilo na ovaj problem.’
Rezultati nisu izostali, dodaje Hadžović.
‘Svaka saradnja daje rezultate, tako da imamo smanjen priliv oružja s prostora Balkana. To su regionalne inicijative koje se koordiniraju s Evropskom unijom, a dosadašnja oprema koja je stigla dala je rezultate. Možete vidjeti neke skenere za otkrivanje nelegalnog naoružanja prilikom transporta, tako da su i agencije dale mnogo više fokusa na ovaj sigurnosni izazov.’
Evropska unija godinama je među ključnim partnerima domaćih sigurnosnih institucija. Najviše donacija otišlo je upravo policijskim i istražnim strukturama.
Iz Federalne uprave policije podsjećaju da je značajan dio podrške usmjeren na Centar za forenzička vještačenja, ali i na digitalne kapacitete.
‘Ta pomoć se najviše odnosi na Centar za forenzička vještačenja, posebno na istražne radnje, gdje smo dobili veoma bitne donacije, kao i druge vrste pomoći u vidu informatičke opreme i naravno određenu pomoć za borbu protiv sajberkriminala. Imamo efekte, prije svega u borbi protiv sajberkriminala, gdje smo imali minimalne resurse, a sada imamo određene softvere koje smo dobili. S obzirom na to da trenutno imamo najviše posla u toj oblasti, imamo i rezultate rada, lakše nam je raditi s obzirom na to da imamo ono što je najbitnije ljudske resurse, a sada imamo i pomoć’, poručuje direktor FUP-a, Vahidin Munjić.
Munjić naglašava da sigurnosna situacija nije narušena, ali da stalna ulaganja i saradnja institucija ostaju nužni.
‘Što se tiče donacija one su uvijek dobrodošle, ali to nije ključni razlog, ključni razlog je koordinacija policijskih organa unutar Bosne i Hercegovine i istinska saradnja s tužilaštvima na svim nivoima. Ta saradnja mora biti takva da tužioci i istražitelji rade kao jedno, a ne da imamo slučajeve gdje se razilazimo.’
Slično iskustvo imaju i u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), gdje potvrđuju da je pomoć Evropske unije išla u pravcu jačanja materijalno-tehničkih kapaciteta od vozila, računarske opreme, do specijalističkih alata i obuka.
‘Uručene donacije su doprinijele učinkovitijem obavljanju svakodnevnih zadataka i takva vrsta podrške omogućava bolju tehničku opremljenost, te doprinosi bržoj razmjeni i analizi informacija i, samim tim, boljoj zaštiti građana. Posebno je važno što nova oprema, kao i tehnologija, podiže dodatno nivo sigurnosti i olakšava rad službenika na terenu. Ovakav vid podrške EU ne samo da omogućava bolju tehničku opremljenost već i učinkovitije provođenje istraga, kao i efikasnije odgovore na sigurnosne izazove’, navode iz SIPA-e.
Da je ovakva pomoć dragocjena potvrđuju i u Graničnoj policiji BiH. Njihovi kapaciteti, zahvaljujući donacijama, značajno su unaprijeđeni.
‘Zahvaljujući tome, posjedujemo adekvatnu materijalno-tehničku opremu za graničnu kontrolu i granične provjere, usklađenu prema standardima Evropske unije. Zahvalni smo i cijenimo što međunarodni partneri i donatori u Graničnoj policiji BiH vide pouzdanog partnera u očuvanju sigurnosti, koji koristi sve raspoložive ljudske i materijalno-tehničke resurse kako bi se obezbijedila sigurnost bh. granice i granica u regionu te stvorilo sigurno okruženje svim građanima.’
Ipak, pored tehničke podrške, stručnjaci upozoravaju da se ne smije zanemariti ljudski faktor.
‘Treba nastaviti s edukacijom i što većom saradnjom između agencija unutar Bosne i Hercegovine. Na širem planu vidimo dosta zajedničkih aktivnosti u okviru Europola, Eurojusta, a sada dolazi i Frontex koji će rasporediti svoje snage, tako da sada moramo raditi na unapređenju naših kapaciteta kako bismo mogli odgovoriti, ali prvenstveno na adekvatnoj i blagovremenoj razmjeni informacija’, zaključuje Hadžović.
Podrška EU i UNDP-a u ovom segmentu, osim što podiže nivo javne sigurnosti, predstavlja i jasnu poruku da Bosna i Hercegovina nije sama u borbi protiv kriminala.
To je i snažan podstrek domaćim institucijama da nastave razvijati vlastite kapacitete, jačati saradnju i pružati građanima ono što im je najpotrebnije osjećaj sigurnosti.
Prilog radila Azra Hadžić.
