Lideri Evropske unije odustali su od ranije zamišljenog modela reparacijskog kredita bez presedana za Ukrajinu i odlučili se za alternativu prikupljanje 90 milijardi eura zajedničkim zaduživanjem u naredne dvije godine. Prema pisanju Euronewsa, Mađarska, Češka i Slovačka neće biti dio ovog mehanizma.
Kako su pregovori zapali u ćorsokak zbog insistiranja Belgije na neograničenim garancijama prije upotrebe zamrznute ruske imovine, evropski lideri okrenuli su se emitovanju zajedničkog duga. Ovaj pristup treba osigurati finansijsku održivost Kijeva tokom 2026. i 2027. godine, pri čemu bi teret bio smješten u budžet EU.
Uoči sastanka u Bruxellesu, lideri su naglašavali da ne postoji rezervna opcija te su nastojali postići dogovor o reparacijskom kreditu garantovanom ruskom imovinom. Njemački kancelar Friedrich Merz predvodio je taj pristup, ali zbog belgijskih zahtjeva plan je postao neprihvatljiv za ostale članice.
Neuspjeh predstavlja politički poraz za Merza i predsjednicu Komisije Ursulu von der Leyen, koji su taj model predstavljali kao najracionalniji. Glavna tema u četvrtak bila je pokušaj da se smanje bojazni belgijske vlade. Premijer Bart De Wever sedmicama je isticao da neće prihvatiti aranžman koji bi Belgiju izložio riziku ruske odmazde. Njegov zahtjev za ‘neograničenim jamstvima’ za zaštitu države i kompanije Euroclear druge članice nisu bile spremne prihvatiti. Jedan evropski diplomata za Euronews je komentarisao da mnoge zemlje uopće nisu znale ‘šta bi se u konačnici garantovalo’.
Mađarska je još prije samita jasno odbacila ideju reparacijskog kredita. Premijer Viktor Orbán uporno se protivi finansijskom pomaganju Ukrajine i često kritikuje evropske partnere zbog načina upravljanja ratom. Kada je postalo izvjesno da konsenzus nije moguć, Orbán je zajedno sa slovačkim premijerom Robertom Ficom i češkim premijerom Andrejem Babišem izradio prijedlog za napuštanje blokade.
Prema zaključcima samita, lideri su prihvatili da Mađarska, Slovačka i Češka budu izuzete od odgovornosti za kredit kroz mehanizam ‘pojačane saradnje’. U tekstu stoji: ‘Bilo kakva mobilizacija resursa proračuna Evropske unije kao jamstvo za ovaj zajam neće imati utjecaja na financijske obveze Češke Republike, Mađarske i Slovačke.’
Orban: Ukrajinci nikad neće moći vratiti zajam
Nakon sastanka, Orbán je izjavio: ‘Izgleda kao zajam, ali Ukrajinci ga nikada neće moći vratiti’, uz dodatak: ‘U osnovi je to gubitak novca. A oni koji stoje iza tog zajma preuzet će odgovornost i finansijske posljedice toga.’
Evropsko vijeće odlučilo je da Ukrajini osigura 90 milijardi eura za 2026. i 2027. godinu, što je kako navodi ukrajinska premijerka Julija Sviridenko ključno za očuvanje ekonomske otpornosti i fiskalne stabilnosti tokom rata.
Sviridenko je naglasila da ova pomoć ‘donosi predvidivost javnim finansijama Ukrajine, omogućuje nastavak finansiranja odbrane i ključnih funkcija države te jača povjerenje međunarodnih partnera’.
‘Ruska agresija ima svoju financijsku cijenu’, poručila je, ističući da ruska državna imovina ostaje zamrznuta i da se rad na reparacijskom zajmu nastavlja u skladu s pravnim okvirom EU i međunarodnim pravom. Dodala je da je ekonomska stabilnost temelj sigurnosti – kako za Ukrajinu, tako i za Evropu.
Nakon završetka samita, von der Leyen je, zajedno s danskom premijerkom Mette Frederiksen, izjavila da je ključni cilj ispunjen: osigurana je finansijska podrška Ukrajini. Frederiksen je rekla: ‘Konačni zaključak, nakon današnjeg dana, jest da je naša podrška Ukrajini zajamčena.’
Ipak, princip prema kojem Rusija treba financirati štetu koju je nanijela Ukrajini nije sproveden. Države članice sada će se zaduživati na tržištima kapitala i plaćati kamate. Kredit će za Ukrajinu biti bezkamatni, a namjera je da Kijev otplatu vrši iz ruskih reparacija iako nije sigurno hoće li Rusija ikada platiti, što bi kredit moglo pretvoriti u faktički grant.
Belgijski premijer De Wever izjavio je da je sama riječ ‘neograničena’ unijela nelagodu među ostale lidere i da je ishod pregovora potvrdio poziciju njegove vlade. ‘Danas smo dokazali da se glas malih i srednjih država članica također računa. Odluke u Evropi nisu jednostavno vođene najvećim prijestolnicama ili institucijama. One su kolektivne’, naveo je, uz diskretnu aluziju na Njemačku.
Njemački kancelar Merz poručio je da je ‘Evropa pokazala svoj suverenitet’ prihvatanjem zajedničkog zaduživanja. ‘Kada je riječ o ruskoj imovini, samo smo malo promijenili vremenski okvir’, rekao je, dodajući: ‘Ruska imovina koristit će se kao osiguranje za zajam’.
