Evropski kontinent ulazi u novu političku fazu. Izborni rezultati širom Evropske unije mijenjaju odnos snaga, dovode nove lidere na čelo država i otvaraju prostor za preispitivanje dosadašnjih politika. Iako se mnoge od ovih promjena dešavaju kilometrima daleko od Bosne i Hercegovine, njihovi utjecaji već se 'osjete' do Sarajeva.

Nedavni izbori u velikim evropskim državama označili su pomak u političkom raspoloženju birača. U pojedinim zemljama tradicionalne stranke gube tlo pod nogama, dok populističke i desničarske opcije bilježe značajne uspjehe. Zaokret nije bez posljedica posebno za države poput BiH koje se nalaze na evropskom putu, ali još uvijek izvan granica Unije.

Novi politički akteri često donose drugačije poglede na ulogu Evrope u svijetu, neki zagovaraju zatvorenije granice i veću autonomiju država članica, dok drugi žele produbljenu saradnju i ubrzanje integracija. U praksi, to znači da se i politika proširenja EU sve više fragmentira.

BiH pred promjenama koje ne može ignorisati

Pitanje proširenja više nije jednoznačno. Neki od novih lidera podržavaju prijem zemalja Zapadnog Balkana, dok su drugi znatno rezervisaniji posebno prema državama sa neriješenim unutrašnjim pitanjima. To direktno utiče na tempo integracija Bosne i Hercegovine.

Reforme će se tražiti brže i odlučnije. Ako se evropski kriteriji dodatno postrože, vlasti u BiH suočit će se s većim pritiskom da djeluju, posebno u oblasti vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa i borbe protiv korupcije.

Ekonomija postaje još važnija. Fokus novih evropskih vlada na domaće ekonomske izazove inflaciju, tržište rada, energetsku sigurnost mogao bi umanjiti pažnju prema zemljama u tranziciji. Time bi se i finansijska podrška za reformske i infrastrukturne projekte u BiH mogla smanjiti ili postati strožije uslovljena.

Geopolitika je sve prisutnija. Promjene u globalnim odnosima, naročito prema Rusiji i Kini, dodatno komplikuju položaj Balkana. U takvom okruženju, Evropa može postati manje predvidiv partner, a stabilnost regije sve ovisnija o političkoj volji novih lidera u Berlinu, Parizu i Briselu.

Prilagođavanje

Stručnjaci upozoravaju da BiH mora brže i odlučnije reagovati na nove političke tokove u Evropi. Pasivno posmatranje promjena više nije opcija. Umjesto toga, potrebna je proaktivna diplomatska strategija, jasno razumijevanje prioriteta u Briselu i konkretniji reformski pomaci unutar zemlje.

Evropa se mijenja, a Bosna i Hercegovina više nema luksuz da čeka.