Prema podacima Eurostata, u prvom kvartalu 2025. godine troškovi rada po satu zabilježili su značajan rast od 3,4 posto u zemljama eurozone te za 4,1 posto u cijeloj Evropskoj uniji, u poređenju s istim periodom prethodne godine.
Troškovi rada uključuju dvije glavne komponente: plate i zarade te ostale troškove kao što su porezi, doprinosi i različiti doprinosi poslodavaca.
U eurozoni su troškovi rada po satu, za obje komponente zarade i druge troškove, porasli za po 3,4 posto. U Evropskoj uniji plate i zarade porasle su za 4,2 posto, dok su ostali troškovi povećani za 3,8 posto.
Sektorska raspodjela rasta troškova
U eurozoni, rast troškova rada bio je izraženiji u privatnom sektoru: Poslovna ekonomija: +3,8 posto, Građevinarstvo: +4,7 posto, Usluge: +4,3 posto, Industrija: +2,5 posto, Javni sektor: +2,5 posto.
U Evropskoj uniji su slični trendovi primijećeni, ali s još izraženijim rastom: Građevinarstvo: +5,2 posto, Usluge: +4,7 posto, Poslovna ekonomija: +4,4 posto, Javni sektor: +3,4 posto, Industrija: +3,3 posto.
Najveći skok zabilježen je u sektorima stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti, poslovanja nekretninama, te u djelatnostima vodosnabdijevanja, upravljanja otpadom i sanacije.
Šta ovi podaci znače?
Rast troškova rada po satu često je znak veće potražnje za radnom snagom i povećanja plata, što može biti pozitivan indikator za zaposlene. Međutim, istovremeno može predstavljati izazov za poslodavce, posebno u sektorima s niskim profitnim granama.
Podaci o rastu troškova rada u EU i eurozoni ukazuju na dinamične promjene na tržištu rada, uz potencijalne izazove za ekonomske politike. Ukoliko se ovakav trend nastavi, moguće je da će doći do prilagođavanja fiskalne i monetarne politike kako bi se očuvala stabilnost i podstakao održiv ekonomski rast.