Onaj ko ne vjeruje u onaj svijet ne smatra se muslimanom. U kur'anskim ajetima možemo uočiti određene odlike onoga svijeta. U tim ajetima primjećujemo jedan kontrastni moment.
Navode se u opisu odlike dunjaluka, ovoga svijeta, a potom i ahireta, tako da možemo uočiti da su odlike ahireta suprotne od odlika dunjaluka. U ajetu iz sure Mu'min, 39. ajet, kaže se da je ahiret vječna kuća.
U brojnim drugim ajetima, kao i hadisima Muhammeda, a. s., ova istina se ponavlja kako bi ostala u svijesti ljudi, a zatim se pokazala i dokazala ljudskim djelima. Čovjek modernog doba, našeg doba, nažalost, rađa se, raste, obrazuje, živi i umire bez svijesti o onome svijetu
Ali još gore od toga jeste da i mi koji smo muslimani često, nažalost, ničim ne pokazujemo da vjerujemo u onaj svijet i da se nadamo vječnoj kući. Iz sure Ankebut, 64. ajet, saznajemo da je onaj svijet svijet na kojem je istinski život, pravi život, zbog kojeg smo i stvoreni. Znači, čovjek nije stvoren radi ovoga svijeta, nego je stvoren radi onoga svijeta. Svevišnji gospodar nas jasno u Kur'anu poziva tom istinskom, vječnom životu, kući spasa, u kojoj nema smrti, bolesti, zuluma...
Navedene dvije odlike onoga svijeta dovoljne su pametnima da razmisle o svome životu i djelovanju na ovome svijetu, odnosno da razmisle o istinskom životu. Vrijeme nam ne dozvoljava da navedemo i druge odlike ili opise ahireta kroz kur'anske ajete, naprimjer, da je ahiretska kuća bolja od ove kuće, da je ahiret kuća patnje za poricatelje Istine, da je kuća ispita, kuća nagrada itd.
Svim ovim i brojnim drugim ajetima koji govore o onome svijetu ljudima se neprestano nagovještava činjenica odgovornosti za njihova djela. Naime, jedna od mudrosti učestalog spominjanja ahireta na stranicama Kur'ana jeste podsjećanje čovjeka na njegove grijehe, odnosno posljedice njegovog djelovanja. I na kraju imamo jedno logičko pitanje: kako se odnositi prema ovome svijetu i prema onome svijetu na ispravan način?
Navest ću samo dva podatka kao odgovor na to pitanje. Prvo, pojam dunja, dunjaluk, i ahiret u Kur'anu se spominje jednak broj puta, 115. U svojim svakodnevnim namazima musliman ponavlja kur'ansku dovu: Allahumme Rabbena atina fid-dunja haseneten ve fil-ahireti haseneten ve kina 'azaben-nar / Gospodaru naš, daj nam dobro na ovom svijetu i dobro na Ahiretu.
Muhammed s. a. v. s., rekao je: Najbolji od vas su oni koji ne ostave svoj ahiret radi dunjaluka, a ni svoj dunjaluk radi ahireta i koji nisu teret ljudima
