Uprkos čestoj percepciji o dominantnom utjecaju administracije, apsolutni lider po broju zaposlenih je prerađivačka industrija, a javna uprava nalazi se tek na četvrtom mjestu.
Federalni zavod za statistiku bilježi ukupan broj od 547.390 zaposlenih osoba u oktobru. Od tog broja, ključni sektor koji nosi najveći teret zaposlenosti je prerađivačka industrija sa impresivnim brojem od 101.043 radnika.
Odmah iza nje, s minimalnom razlikom, nalazi se djelatnost trgovine sa 99.877 zaposlenih. To znači da dva sektora direktno povezana s proizvodnjom i plasmanom dobara drže gotovo 40 posto ukupne zaposlenosti u Federaciji.
Između prva dva sektora i javne uprave nalazi se značajan jaz. Na trećem mjestu, s 48.570 zaposlenih, našlo se obrazovanje.
Tek na četvrtom mjestu slijedi javna uprava i odbrana (uključujući obavezno socijalno osiguranje) s 47.881 zaposlenim. Ovakav poredak jasno demantira raširenu tezu o prevelikom utjecaju administracije, budući da je ona po broju radnika nadmašena ne samo od strane industrije i trgovine, već i od strane obrazovnog sektora.
Peto najbrojnije polje rada čine djelatnosti socijalne i zdravstvene zaštite, koje zapošljavaju 39.788 osoba.
Što se tiče općih kretanja, novi izvještaj pokazuje da je ukupan broj zaposlenih u odnosu na prethodni mjesec ostao stabilan, uz tek neznatan porast. Analizirajući pravne osobe, broj zaposlenih žena se blago povećao za 0,1%. S druge strane, u obrtu i srodnim djelatnostima, broj zaposlenih žena se smanjio za 0,2%.
Dobra vijest stiže s biroa za zapošljavanje: broj nezaposlenih u oktobru 2025. godine smanjio se za 0,1% u odnosu na septembar. Ipak, stopa registrirane nezaposlenosti i dalje ostaje visoka te je iznosila 31,7%, pri čemu je stopa nezaposlenosti žena bila još viša, dosežući 38,6%.
Podaci jasno ukazuju da su prerađivačka industrija i trgovina ključni motori zapošljavanja u FBiH, dok sektori poput javne uprave, iako značajni, zauzimaju tek sredinu ljestvice po brojnosti radne snage.
