Prije nešto više od 200 godina, tačnije 1809. godine, u vrijeme Prvog srpskog ustanka pod vodstvom Karađorđa Petrovića, nad Bošnjacima Sjenice počinjen je masovni zločin kakav historija Bosne i Sandžaka rijetko pamti.
Preko dvije hiljade Bošnjaka izgubilo je život, a njihovi zaklani životi, kako ističe prof. dr. Enver Halilović, organizator naučne konferencije posvećene ovom događaju, prepušteni su zaboravu.
Halilović jasno naglašava težinu ovog historijskog zločina:
'Mi ovdje održavamo skup sa namjerom da naučno rasvijetlimo događaj, a to je događaj gdje su žrtve zaklane, gdje su glave zaklanih ljudi bile nabijene na kolac i po zapisniku zapisnika Karađorda Petrovića, Antonija Protića, preko 2 hiljade je takvih nabijenih glava na kolcu bilo natrpano na jedno mjesto na prostoru iznad tvrđave u kojoj je civilno stanovništvo bilo našlo neku vrstu utočišta u Sjenici. Vuk Karadžić također spominje taj događaj, ali je zanimljivo da kada je Karađorđe rekao 'ja sam Bošnjake Sjenice poslao na Hadž vječni sa kojeg se neće nikad vratiti'. Radilo se o jednoj potpuno svjesnoj namjeri uništenja jednog naroda na prostoru Sjenice gdje danas imamo i ulicu nazvanu po Karađordu Petroviću.'
Kako Halilović ističe, ovakav skup ima za cilj rasvijetliti historijske i druge činjenice o ovom zločinu, koji se svojim karakteristikama može svrstati u genocid nad Bošnjacima. Ne radi se isključivo o akademskoj diskusiji već i suočavanju sa zaboravljenom prošlošću, o priznanju boli i stradanja koji su prešućeni ili ignorirani kroz dva stoljeća.
Pitanje zaborava nad Sjenicom postaje još teže kada se ima u vidu činjenica da danas u gradu postoji ulica nazvana po Karađorđu Petroviću, čovjeku odgovornom za ovaj masovni zločin. Halilović naglašava da naučni pristup ovom pitanju može pomoći da se istina vrati u historijski narativ, da se žrtve ne zaborave, i da se trauma koju su pretrpjeli Bošnjaci Sjenice konačno prizna.
Naučna konferencija je između ostalog čin historijske pravde i podsjetnik da se stradanja jednog naroda ne smiju prepuštati zaboravu. Sjenica 1809. godine kao datum u knjigama historije je rana koja, ako se ne tretira istinom i sjećanjem, ostaje otvorena i danas.
Prilog radila Ajla Kalesić.
(Foto 2: Stav.ba)
