Kako se približavaju parlamentarni izbori u Češkoj, politička napetost raste, a analitičari upozoravaju na snažan utjecaj proruske propagande.
Glasanje 3. i 4. oktobra moglo bi odrediti smjer zemlje u narednim godinama, piše Politico, a ulog za Rusiju, tvrde stručnjaci, nikada nije bio veći.
Ako pobijedi populistički desničar Andrej Babiš, koji prema anketama trenutno vodi, on bi se pridružio liderima poput mađarskog premijera Viktora Orbána i slovačkog Roberta Fica u EU krugu političara koji su poznati po prijateljskim vezama s Vladimirom Putinom.
Ta trojka redovno osporava jedinstvo EU u podršci Ukrajini, a pobjeda Babiša mogla bi dodatno promijeniti poziciju Češke na međunarodnoj sceni.
Aktuelni premijer Petr Fiala opisuje izbore kao odlučujuću prekretnicu za budućnost zemlje.
'Radi se o tome kamo će Češka Republika ići. Hoćemo li ostati snažna demokratija, sa slobodama, prosperitetom i čvrstim zapadnim vezama, ili ćemo se okrenuti Istoku', izjavio je Fiala na skupu u Plzeňu prošle sedmice.
U paralelnom informativnom prostoru, proruske dezinformacije dosegle su rekordne razmjere. Prema istraživaču Vojtěchu Boháču, broj lažnih vijesti kontinuirano raste od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, sada dostižući oko 5000 članaka mjesečno.
Voxpotova istraga pokazuje da 16 najvećih dezinformacijskih portala u Češkoj proizvodi više sadržaja od svih tradicionalnih medija zajedno, šireći narative od kritike EU i NATO-a do bizarnog propagandnog materijala, uključujući tvrdnje o navodnom promovisanju kanibalizma kao klimatskog rješenja.
Stručnjaci ističu da cilj nije nužno podrška jednom kandidatu, već narušavanje povjerenja u češku državu i demokratske institucije. Kristína Šefčíková s Praškog instituta za sigurnosne studije kaže da se sada pokušava dovesti u pitanje legitimitet samih izbora.
'U informacijskom prostoru zapravo možemo vidjeti kako se koristi moskovski priručnik', naglašava ona. Iako Kina ima određeni utjecaj, Rusija je trenutno dominantna tema.
Pod Fialinim vodstvom, Češka je bila predvodnica inicijativa za naoružavanje Ukrajine i primila je veliki broj ukrajinskih izbjeglica. Babiš, bivši komunist i milijarder, obećava ukidanje plana za slanje streljiva u Kijev i poziva na ‘kompromis’ kako bi se okončao rat, dok Fiala optužuje Babiša da indirektno pomaže Putinu.
‘Babiš je protiv ove inicijative za streljivo, protiv trošenja na odbranu, govori o miru bez ikakvih uvjeta. On pomaže Vladimiru Putinu, to je vrlo jasno’, rekao je Fiala. Babiš pak tvrdi da premijer ‘sanja o ratu s Rusijom.’
Politički analitičari, poput Tomáša Cirhana, ocjenjuju da Babiš prije svega pragmatičan populistički lider koji koristi retoriku potrebnu za dobivanje podrške, a ne ideološki proruski političar. Rizik bi, prema njima, mogao nastati u slučaju koalicije s ekstremnim strankama koje otvoreno podržavaju Rusiju ili su antieuropske.
U međuvremenu, hibridni rat se odvija punom parom. Češka obavještajna služba u svom izvještaju ističe da Rusija koristi platformu Telegram za regrutiranje agenata i ciljanje vojne infrastrukture, dok vojni glasnogovornik Jan Pejšek potvrđuje povećanu aktivnost ruskih obavještajnih službi, uključujući kibernetičke napade. Cilj je širenje straha, zbunjenosti i nepovjerenja u istinu, kaže Šefčíková.
Češka je zabranila ruske državne medije poput Sputnika i RT-a, ali četvrtina dezinformacija i dalje prenosi narative iz tih izvora. Problem je, prema Boháču, nedostatak političke volje za provođenje sankcija. Vlada se, zbog kratke demokratske tradicije, ustručava od mjera koje bi se mogle protumačiti kao cenzura.
Cirhan dodaje: ‘Bilo kakvi pokušaji zatvaranja medija ili web stranica koje tvrde da šire dezinformacije vrlo su osjetljiva tema.’
Iako je dokazivanje direktne ruske umiješanosti često teško, najbolja odbrana ostaje povjerenje u tradicionalne medije i institucije.
Prema Indeksu otpornosti na dezinformacije za 2024. godinu, Češka je ocijenjena kao ‘snažna’, ali izvještaji upozoravaju na rastući osjećaj nesigurnosti i nepovjerenja prema državi, što je upravo ono što Moskva nastoji iskoristiti.
