Predstavnici sindikata su izašli sa zahtjevom o određivanju minimalne plate prema stepenu školske spreme a postoje i neki drugi zahtjevi i prijedlozi. Šta je uopće moguću učiniti u trenucima kada cijene nezaustavljivo rastu i kada je ukupna inflacija odmah anulirala zamišljene dobre efekte podizanja minimalce prošle godine, te kakve ekonomske parametre možemo očekivati u narednoj godini su neke od tema o kojima smo razgovarali s ekonomskim stručnjakom Nedžadom Gušićem:
I ove godine ova vrlo bitna tema izaziva brojne kontroverze između vlasti, opozicije, ekonomskih stručnjaka, analitičara, poslodavci samih zaposlenih. Ovdje na početku treba biti potpuno jasan i reći da je nemoguće živjeti od 1.000 KM, ako postoji neko ko to može u Federaciji BiH neovisno od mjesta stanovanja, treba mu dati Nobelovu nagradu za ekonomiju. Ipak, ostaje ključni problem što niko nije vidio analizu koja je urađena prije nego je donesena ta odluka prije gotovo godinu dana. Danas, pri tome potrošačka korpa, prema posljednjim podacima a ona je analizirana na bazi četveročlane porodice, iznosi 3.400 KM za roditelje i dvoje maloljetne djece. Od tog iznosa gotovo 41% otpada samo na prehranu. Dakle, uz dvije minimalne plate, matematički je neizvedivo da imate prihode za prosječnu potrošačku korpu, obrazlaže Gušić neke od grešaka u donošenju ovakve odluke.
Privreda nije bila pripremljena na jednu ovakvu odluku koja je donesena na vrlo čudan način i to zadnji dan u kalendarskoj godini u kojoj je rečeno da se ta odluka primjenjuje od sutra. Minimum logike je tražio da odluka stupa na snagu danas, a rok za pripremu i primjenu da iznosi makar mjesec dana kako bi dopustili neki stepen pripreme. Dakle, naša privreda nije bila spremna za to pa su onda povećali cijene svojih usluga i proizvoda kako bi ispoštovali odluku. Naravno, treba voditi računa o tome da poslodavci kao troška plate uvijek računaju bruto, a ne neto iznos. Pritom, nije se to desilo samo njima nego i njihovim dobavljačima. Dakle u cijelom lancu u ukupnom nedostatku vremena svi su reagovali na isti način – povećali su svoje cijene. Tako smo došli do inflacije koja je suštinski odgovor povećanja cijena na sve troškove poslovanja i to je danas ogroman problem naše ekonomije. Mi sada pokušavamo nekim socijalnim mjerama da pomognemo onima koji su najviše pogođeni inflacijom, ali ne vidimo mjere koje će zaustaviti inflaciju, a to je ono čime se treba baviti. Mi smo ustvari došli na isto jer smo povećanjem troškova povećali cijene i novac je time izgubio vrijednost, naglašava Gušić.
Svakako pogledajte cijeli razgovor i saznajte i druge interesantne dijelove i aspekte analize Gušića koji govore o greškama u trenutnom vođenju ekonomske politike, ali i sugestijama koji bi trebali biti učinjeni kako bi se poboljšala ekonomska situacija.
