Institucije Bosne i Hercegovine su uzurpirane i doslovno im je onemogućen rad, a oni koji bi trebali spriječiti takva antiustavna djelovanja su uglavnom po strani. O ovim teškoćama i izazovima te mogućoim rješenjima za trenutnu tešku sliku Bosne i Hercegovine razgovarali smo sa profesorom Enverom Halilovićem nekadašnjim bh. diplomatom i bivšim rektorom Univerziteta u Tuzli. Razgovor smo počeli komentarom profesora Halilovića na preminulog Halida Bešlića:
'Ja ga, nažalost, nisam lično znao ali ono po čemu je svako prepoznavao Halida Bešlića je jedna lepršavost, po bistrini duha i po jednoj ljepoti misli i odnosa prema svijetu. U njegovom pogledu na svijet bio je i pogled na Bosnu i Hercegovinu. On je bio jedan od dobrih pronosilaca bosanstva i bosanskog duha, onoga što Bosna u svojoj duši i u svojoj cjelini jeste, a to je neposrednost, dobronamjernost, dobro raspoloženje i prijateljski stav prema drugima' biranim riječima o preminulom Bešliću govori profesor Halilović.
Komentarišući tekst objavljene presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu 'Kovačević protiv BiH' koje uključuju i formulacije poput one da je Kovačević između ostalog 'obmanjivao u postupku', nekadašnji bh ambasador u Rusiji kaže:
To su postavke prije svega Hrvatske koje su prihvaćene kao postavke suda. To je ono što je najžalosnija i najpogubnija stvar i po sam sud i po njegovu simboličnost i poziciju prema samoj Evropskoj uniji. Mislim da je ovdje isključivo riječ o lobiranju koje se dešavalo na nekoliko načina od tobože donacije Evropskom sudu z aljudska prava pa do sastava tima koji je branio Bosnu i Hercegovinu od Kovačevića, ali je suštinski napadao Bosnu preko Kovačevića. Tu se čak pokazala i jedna rašomonijada u ponašanju samog Vijeća ministara BiH koje je dopustilo da Bosnu i Hercegovinu predstavljaju osobe kojima je mandat davno istekao. Pri tome ih čak ni Predsjedništvo nije imenovalo a to je eksluzivno njihova dužnost. Dakle, tu je bilo bezbroj propusta koji su napravljeni a koji predstavljaju jednu moralnu degradaciju najvećeg suda za ljudska prava u Evropi' potencira profesor Halilović i dodaje:
Ključni problem je u tome što se ne spori ono o čemu Kovačević govori i što on ističe kao problem, nego se spori on kao ličnost tj. da li je on lično pogođen tim pravilima. Ovdje se dakle nije govorilo o samim ljudskim pravima, nego su oni tvrdili,ali ne i dokazali, da Kovačević nije pogođen. Ono o čemu se radi da nije samo Slaven Kovačević pogođen ovim, nego svi ljudi u Bosni i Hercegovini. U stvari, Slaven Kovačević je uradio jedan univerzalan prigovor za sve ljude u Bosni i Hercegovini, naglašava Halilović.
Profesor Halilović je potom oštro analizirao i međusobni odnos Bosne i Hercegovine i EU prema kojem EU želi da nas primi a BiH želi da se pridruži, makar na verbalnom nivou. Ipak prema zaključcima sa upravo održanog susreta regionalnih lidera u Albaniji konstatovana je obostrana razočaranost ovim procesom:
Apsolutno je jasno da ono što se govori verbalno i u Bosni i Hercegovini i u Srbiji o opredjeljenju za evropski put i članstvo u EU je samo demagogija i prazna priča. U suštini se radi o tome da oni koji najviše pričaju o EU unutar BiH - a tako je i u Srbiji - su u stvari protiv tog puta, naravno iz različitih razloga. Oprijedjeljenje prema članstvu u EU treba biti pokazano i dokazano na primjeru poštivanja ljudskih prava. Ako je pet predhodnih presuda potpuno nesporno dokazalo kršenje ljudskih prava u BiH, a EU je jedna zajednica koja najviše drži do ljudskih prava, i ako su u BiH na vlasti ljudi koji ne žele ispraviti ta kršenja i usaglasiti Ustav sa Evrospkom Poveljom o ljudskim pravima onda to najbolje pokazuje njihov odnos prema EU, analizira Halilović.
Svakako pogledajte cijeli razgovor i saznajte i druge statove i opservacije profesora Halilovića koje dokazuju neiskren odnos bh. vlasti prema istinskom putu ka punopravnom članstvu u EU.
