Dok bh. javnost još uvijek analizira razmjere policijske akcije u kojoj su slobode uhapšeni dekan Stomatološkog fakulteta Muhamed Ajanović i glavna prosvjetna inspektorica Dalila Hakalović, iz sudnice stižu tvrdnje koje bacaju potpuno novo svjetlo na motive ovog postupka... bar kada je u pitanju Ajanović.
Branilac uhapšenog dekana, advokat Alen Nakić, prema pisanju Istraga.ba, javno je iznio tezu koja bi mogla uzdrmati temelje sarajevske akademske zajednice: hapšenje je direktno povezano sa svjedočenjem koje kompromituje vrh Univerziteta u Sarajevu (UNSA).

Prema navodima advokata Nakića, Ajanović je tokom parničnog postupka koji Sebija Izetbegović vodi protiv UNSA-e iznio frapantne detalje o tome kako se zapravo donosila odluka o oduzimanju njenih akademskih zvanja. Nakić tvrdi da je Ajanović svjedočio kako je bivši rektor Rifat Škrijelj ključnu komisiju formirao, ni manje ni više nego u ugostiteljskom objektu.
Ovaj navod, ukoliko se pokaže tačnim, demaskira proces koji je godinama u javnosti predstavljan kao strogo pravni i akademski čin. Umjesto institucija, odluke su se, prema tvrdnjama odbrane, pripremale u neformalnim krugovima, dok je Komisija, na čijem je čelu bio upravo Ajanović, navodno dobijala direktne upute od Škrijelja kako da „odradi posao“.

Hapšenje - osveta za istinu? Ajanović: Dekan je meta zbog svjedočenja

Ono što ovaj slučaj čini posebno intrigantnim jeste činjenica da je Muhamed Ajanović, čovjek koji je nekada bio na čelu tijela koje je ispitivalo i diplome bivše direktorice KCUS-a, u sudskom postupku praktično stao na stranu Sebije Izetbegović. Njegovo svjedočenje u njenu korist očigledno je narušilo pažljivo građenu konstrukciju o „čistom“ procesu oduzimanja zvanja.
"Hapšenje dekana moglo bi biti povezano s njegovim svjedočenjem u parničnom postupku po tužbi Sebije Izetbegović, bio je jasan Nakić, sugerišući da se radi o pokušaju diskreditacije svjedoka koji je odlučio progovoriti o zakulisnim radnjama bivšeg rukovodstva Univerziteta.

Ako prihvatimo tezu odbrane, postavlja se pitanje: da li su istražni organi u ovom slučaju instrument u rukama onih kojima ne odgovara istina o „kafanskim komisijama“? Dakle, dok Tužilaštvo insistira na konkretnim dokazima i radnjama koje mu se stavljaju na teret, odbrana je zauzela oštar kurs, tvrdeći da je cijeli proces motiviran njegovom ranijom podrškom Sebiji Izetbegović. Postavlja se pitanje: da li je Ajanović žrtva političkog revanšizma ili je politika samo paravan iza kojeg se pokušavaju sakriti procesni propusti?
Očito, ovaj proces više nije samo priča o jednom dekanu ili jednoj diplomi. Kako se u Sarajevu upravlja institucijama i da li je „borba za zakonitost“ bila samo maska za brutalne političke obračune?