Ponovo se kao ključna tema pred kraj kalendarske godine spominje iznos minimalne plate, koji se nameće radi postojeće inflacije. Hoće li to i na koji način dodatno koštati ekonomiju Bosne i Hercegovine i hoće li proizvesti daljnji nastavak inflacije? Posebno interesantan podatak koji se često koristi kao ključni argument je sindikalna potrošačka korpa. O tome je li to realan pokazatelj i kako i pod kojim uvjetima treba nastaviti povećavati iznos minimalne plate koja će osigurati održivost trenutnog stanja ekonomije, pitali smo Benjamina Hekića, predsjednika Udruženja malih i srednjih privrednika BiH.
''Sindikalna potrošačka korpa je kao pokazatelj prilično sporna, najprije zbog samog imena. Šta znači 'sindikalna'? To, ustvari, sugeriše da je neki sindikat napravio neku svoju računicu i pustio je u eter. Iza toga nema, dakle, institucija, nema ni metodologije ni ekonomskih analitičara u pozadini tog podatka. Sporno je i kako se dolazi do tih iznosa jer cijene nisu iste, npr. u Sarajevu i u nekim manjim sredinama. Dakle, ne možete dati jednu cijenu za sva domaćinstva u svim regijama BiH. Dakle, sporno je što iza tog izračuna koji se maksimalno koristi u medijima ne stoji ni ozbiljan izračun ni ozbiljna institucija. Nekad u 2015. Zavod za statistiku prestao je da objavljuje svoje podatke jer su javno priznali da ne postoji dovoljno dobar model za takav izračun'', napominje Hekić i pravi komparaciju:
''U zemljama regije, naprimjer, imate potrošačku korpu, ali nemate sindikalnu potrošačku korpu. To je još prisutno samo u zemljama regije. Za sve ostale razvijenije zemlje imate minimalne i prosječne troškove života'', napominje Hekić i problematizira način na koji se dolazi do tih iznosa:
''Mi nemamo pristup informacijama koja se tu metodologija koristi. Minimalna plata je, recimo, početak od kojeg se kreće i ona nam diktira životni stil i standard, ali ona ne može biti ključni reper jer se zato i zove 'minimalna'. Ona je socijalna kategorija koja pomaže radnicima na marginama. Moramo biti svjesni da se ove cifre napumpavaju posebno kada se treba pregovarati o minimalnim platama i kada se trebaju donositi neki zakoni koji su opet fokusirani na povećavanje plata u javnom sektoru. Sve o čemu se priča, kada rade sindikati, tiče se javnog sektora, jer oni imaju predstavnike i tu se, dakle, radi samo o radnicima u javnim institucijama. To, naravno, odgovara i funkcionerima zbog njihovih koeficijenata. Što su veće osnovne plate, veće su i njihove plate. Primjera radi, ja sam taj podatak učinio javnim, nedavno je potrošačka korpa u Srbiji bila 455 eura, a kod nas 1.455 eura, što je nezamislivo i van svake pameti i sasvim je jasno na šta se tu ciljalo'', naglašava Hekić.
Svakako, pogledajte cijeli razgovor i saznajte zašto predsjednik Udruženja malih i srednjih preduzeća smatra da je sindikalna potrošačka korpa, ustvari, politički alat, a nikako ekonomski podatak, te kakve odnose ovo udruženje ima s Ekonomsko-socijalnim vijećem Federacije BiH.
