Međunarodni sud pravde (ICJ) u Hagu donio je presedansku savjetodavnu odluku koja bi mogla preoblikovati pravni okvir borbe protiv klimatskih promjena na globalnom nivou. Sud je utvrdio da države imaju pravo tužiti druge države i tražiti odštetu za štete uzrokovane klimatskim promjenama – uključujući i emisije stakleničkih gasova iz prošlosti.
Iako odluka nema pravno obavezujuću snagu, pravni stručnjaci je ocjenjuju kao historijsku i izuzetno utjecajnu, posebno za ekonomski razvijene zemlje koje su kroz historiju najviše zagađivale okoliš.
Ovu pravnu bitku pokrenula je još 2019. godine grupa mladih pravnika s pacifičkih ostrva, čije su zemlje među najugroženijima – zbog rasta nivoa mora, razornih oluja i uništene infrastrukture.
Večeras ću lakše spavati. Sud je priznao našu patnju i naše pravo na budućnost - rekla je Flora Vano iz države Vanuatu.
Dodala je da ovo nije pobjeda samo za njih, već za sve zajednice na prvoj liniji klimatske borbe.
Sud je odbacio tvrdnje zemalja poput Ujedinjenog Kraljevstva, koje su insistirale da su postojeći sporazumi – poput Pariškog – dovoljni.
Sudija Yuji Iwasawa istakao je da države imaju jasnu međunarodnu obavezu da štite okoliš i da neizrada ambicioznih klimatskih planova predstavlja kršenje tih obaveza.
Naglasio je da se obaveze odnose i na države koje nisu potpisnice Pariškog sporazuma, kao i na one koje žele da iz njega izađu.
Prema mišljenju ICJ-a, zemlje u razvoju imaju pravo tražiti finansijsku naknadu za štete koje su direktno uzrokovane klimatskim promjenama – uključujući uništenu infrastrukturu, objekte i ekonomsku štetu.
Iznosi potencijalnih odšteta još nisu poznati, ali prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature, između 2000. i 2019. šteta od klimatskih promjena iznosila je oko 2.8 triliona dolara, što znači čak 16 miliona dolara svakog sata.
Sud je jasno rekao – oni koji pate zbog klimatske devastacije imaju pravo na pravni lijek, uključujući i finansijsku naknadu - izjavila je Joie Chowdhury iz Centra za međunarodno pravo zaštite okoliša.
Iako je riječ o savjetodavnom mišljenju, odluke ICJ-a u prošlosti su imale pravnu težinu, poput slučaja otočja Chagos, koje je Velika Britanija morala vratiti Mauricijusu nakon sličnog stava ovog suda.
