Američki predsjednik Donald Trump ponovo je izazvao burne reakcije nakon što je u subotu izjavio da je naložio Pentagonu da započne pripreme za moguću vojnu intervenciju u Nigeriji.
Njegova izjava dolazi u trenutku sve glasnijih kritika prema vlastima u toj zapadnoafričkoj zemlji, zbog, kako tvrdi Trump, 'nesposobnosti da zaustave progon kršćana'.
'Ako nigerijska vlada nastavi dopuštati ubijanje kršćana, SAD će odmah zaustaviti svu pomoć Nigeriji i vrlo vjerovatno će ući u tu sada osramoćenu zemlju, 's vatrenim oružjem', kako bi potpuno uništili islamske teroriste koji čine ove strašne zločine. Ovime nalažem našem Ministarstvu rata da se pripremi za moguću akciju. Ako napadnemo, bit će to brzo, okrutno i slatko, baš kao što teroristički nasilnici napadaju naše voljene kršćane!', napisao je Trump.
Njegove riječi izazvale su niz reakcija u međunarodnim krugovima, ali i u samoj Nigeriji, gdje su vlasti odlučno odbacile optužbe i optužile Trumpa za iskrivljavanje stvarnosti.
Oštra reakcija iz Nigerije
Predsjednik Nigerije Bola Ahmed Tinubu reagovao je ubrzo nakon Trumpovih izjava, poručivši da takve optužbe ne oslikavaju pravo stanje u zemlji.
'Vjerska sloboda i tolerancija bili su temeljno načelo našeg kolektivnog identiteta i uvijek će to ostati. Nigerija se protivi vjerskom progonu i ne potiče ga. Nigerija je zemlja s ustavnim jamstvima zaštite građana svih vjera', rekao je Tinubu.
On je naglasio da Nigerija ima dugu tradiciju suživota i da se vlada zalaže za očuvanje mira između svih vjerskih zajednica.
Trumpovo upozorenje o mogućem vojnom angažmanu uslijedilo je dan nakon što je najavio da će Nigeriju proglasiti 'zemljom od posebne zabrinutosti', navodeći da vlasti ne čine dovoljno da zaustave napade na kršćane.
Širi kontekst napetosti
Nigerija, najmnogoljudnija afrička država sa oko 220 miliona stanovnika, već decenijama se suočava s nizom sigurnosnih izazova. Zemlja je gotovo ravnomjerno podijeljena između kršćanskog i muslimanskog stanovništva, a napadi koji potresaju tu naciju često imaju različite motive, od vjerskih sukoba do borbi za zemlju i resurse.
Grupa Boko Haram, poznata po ekstremističkom tumačenju islama, već godinama sije strah među stanovništvom, napadajući i muslimane i kršćane. Analitičari upozoravaju da su muslimani u sjevernim dijelovima zemlje zapravo najčešće žrtve oružanih napada, uprkos čestom medijskom naglasku na vjerskoj podjeli.
Reakcije iz nigerijskog Ministarstva vanjskih poslova
Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Kimiebi Ebienfa izjavio je da će država i dalje odlučno štititi sve svoje građane, bez obzira na vjeru ili porijeklo.
'Savezna vlada Nigerije nastavit će braniti sve građane, bez obzira na rasu, vjeroispovijest ili religiju. Poput Amerike, Nigerija nema drugog izbora nego slaviti raznolikost koja je naša najveća snaga', rekao je Ebienfa.
Stari sporovi i nove napetosti
Trumpove izjave podsjećaju na 2020. godinu, kada je Nigerija prvi put uvrštena na američku listu zemalja koje navodno 'sistemski krše vjerske slobode'. Iako tadašnje optužbe nisu bile isključivo vezane za progon kršćana, Washington je 2023. godine ukinuo tu oznaku, što su brojni analitičari protumačili kao pokušaj jačanja diplomatskih odnosa između dvije zemlje uoči posjete tadašnjeg državnog sekretara Antonyja Blinkena.
I dok se rasprave između Washingtona i Abuje ponovo zaoštravaju, mnogi posmatrači upozoravaju da bi Trumpove prijetnje mogle dodatno destabilizirati već krhku sigurnosnu situaciju u regionu.
