Direktan povod je činjenica da je prvi tekst o tzv. 'sarajevskom safariju' koji trenutno postaje jedna od važnijih priča u zapadnim medijima napisao upravo Šefko Hodžić, u proljeće 1995 godine. Pored njega u emisiji se pridružio i još jedan Hodžić, Džemil, autor projekta 'Sniper Ally Photo' koji je svoju životnu enegriju i vrijeme posvetio dokumentovanju snajperskog djelovanja po Sarajevu pod opsadom u periodu 1992 - 1995. Tokom razgovora, Šefko Hodžić se prisjeća početaka priče i osobe koja mu je skrenula pažnju na svu monstruoznost 'sarajevskog safarija' u kojem su bogati lovci dolazili na položaje iznad opkoljenog Sarajeva da bi snajperom gađali građane – muškarce, žene i djecu koji su mučno pokušavali preživjeti užasavajuće okolnosti života pod opsadom:

'Sjećam se susreta sa generalom Mustafom Hajrulahovićem Talijanom prilikom posjete godišnjici formiranja Vikićevih specijalaca u Skenderiji. On mije tada rekao da je ta saznanja podigao na nivo talijanske vlade. Još se sjećam kako mi je rekao da je to jedna monstruozna priča u kojoj ljudi plačaju da dolaze da snajperom ubijaju nevine građane Sarajeva. Rekao je da i postoje tri punkta od kojih je jedan Beograd sa kojih se šalju lovci ubojice da ubijaju po Sarajevu i da za to plačaju', prisjeća se Hodžić i potvrđuje da su tada bili poznati samo Talijani koji su to radili. Zbog jedne presude na narodnom sudu u Italiji o tome kako ljudi dolaze na vikend u Sarajevo da bi ubijeli ljude su počeli pisati i novine u Italiji. Meni je zanimljicvo i ovo – da mi tada baš nismo davali puno pažnje tome, kaže Hodžić i dodaje: Originilano to je bila informacija koja je stigla iz Zagreba i mi smo to objavili.Onda je i kolega Fahro Memić napravio jedan mali osvrt na to. Mi smo se tada borili za osnovno preživljavanje i svaki dan nas je neko ganjao snajperom po ulicima Sarajeva. Sjećam se da je Memić u tom članku napisao da kako preživljavamo sve da ćemo preživjeti i to , ali je napao Evropu u tom članku i rekao da je ona kriva za to, prisjeća se Hodžić.

Hodžići za 'Istragu sedmice': Priču o 'Sarajevskom safariju' otkrio mi je general Talijan

Džemil Hodžić autor projekta 'Sniper Alley Photos' je istakao da se on prvi put suočio sa tom pričom kada je na Al Jazeerinom festivalu dokumentarnog filma AJB Docs vidio film pod nazivom 'Sarajevo safari' koji je uradio slovenski autor Miran Zupanič:

Moram biti iskren i reći da nisam bio šokiran tad koliko sam sad šokiran time što su ljudi šokirani. Ne bih mogao reći da me nervira ali me iznenađuje da su ljudi uopte šokirani time šta smo mi sve preživjeli. Imate tri grupe ljudi: to su plaćenici, dobrovoljci poput Rusa i Grka i ljudi koji su plačali da nešto tako urade. Sve tri grupe ljudi idu preko Beograda i preko tadašnje a možemo reći i današnje srpske vlasti. Ne treba zaboraviti i da je sadašnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio na Jevrejskom groblju na Vracama tokom opsade, a u cijeloj ovoj priči koja je sad reaktuelizirana niko ne spominje Srbiju i njihovu krivicu. Da ne govorim o RS-u preko koje je sve to i išlo. Meni se čini nekako da EU voli demokratiju na svom terenu a sve što se kod nas dešava je za njih manje više nebitno. Dovoljno se sjetiti Schmidtovog nametanja u noći izbora – to se u njegovoj zemlji nikad ne bi moglo desiti. On bi u svojoj zemlji za takav potez bio ili zatvoren ili proglašen fašistom. Sličan primjer je i zabrana ulaska za tebe u Hrvatsku. Dakle, EU i njeni mediji su se sada digli jer su kao išli njihovi ljudi pri čemu niko ne spominje da su ti njihovi ljudi davali novac srpskim kriminalcima koji i danas imaju jednu sigurnu zonu i život u Beogradu. Ja sam još kao djete znao za vikend četnike, a u razgovorima sa nekim fotoreporterima sam čuo da oni spominju kao dobrovoljce iRuse, Grke, srpske radnike iz Njemačke tako da sam bio svjestan svega toga. Ne mogu reći da je ovo najnormalnija stvar, ali mogu reći da nisam iznenađen, naglašava Hodžić.

Pogledajte cijeli razgovor i saznajte i kako i zašto 'Sarajevski safari' u tom vremenu nije postala velika novinarska priča a danas jeste, zašto se u opisima i izvještavanju u cijeloj priči vidno zaboravlja uloga Beograda i tadašnjih srpskih vlasti, te da li razlog za to u činjenici da je današnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić po vlastitom priznanju bio na tim položajima tokom opsade Sarajeva.