U posljednjih nekoliko sedmica Bliski istok je ponovo na ivici ozbiljne destabilizacije, Iran je trenutno u centru pažnje globalnih političkih i vojnih kalkulacija. Unutrašnji nemiri, teške ekonomske sankcije i pojačano američko vojno prisustvo u regiji sve više sugerira da se svijet približava novom velikom sukobu. Istovremeno, informacije iz same zemlje su ograničene zbog prekida interneta, što dodatno pojačava neizvjesnost i prostor za brojne spekulacije. U takvom ambijentu, svaka izjava i svaki potez Washingtona, Tel Aviva i regionalnih sila dobija posebnu težinu.
U emisiji ‘Istraga sedmice’ na Hayat televiziji, jedan od najboljih poznavaoca Bliskog istoka u SAD-u, Murtaza Hussain, dao je svoju procjenu aktuelne krize. Njegovi odgovori rasvjetljavaju stvarne ciljeve američke politike prema Iranu, ulogu Izraela i slabosti iranske opozicije, ali i strah arapskih država od scenarija koji bi mogao region gurnuti u dugotrajan haos. Na pitanje da li se Sjedinjene Američke Države spremaju za napad na Iran, Hussain je ukazao na širi kontekst američke strategije.
Američka vlada sada ima politiku gdje želi da poveća ekonomski politički pritisak na Iran, kao i da poveća i vojno prisustvo i prošle sedmice nakon izbijanja nemira u Iranu. Dakle, koji su razlozi za sve ovo? To je slaba pozicija vojne opreme u regiji kojom je to bilo moguće. Međutim, mislim da je kriza u ranoj fazi i još uvijek nije okončana.
Prema njegovoj procjeni, Washington trenutno koristi kombinaciju sankcija, diplomatskog pritiska i vojne demonstracije sile, ali bez jasne odluke o direktnoj vojnoj intervenciji.
Veliki problem u procjeni unutrašnje situacije u Iranu predstavlja gotovo potpuni prekid interneta, što onemogućava pouzdane informacije s terena.
Trenutno nije baš jasno šta se dešava u Iranu zbog prekida internetskih usluga u zemlji. To se dešava u cijelom Iranu i to traje već više od sedmicu. Bez potpune transparentnosti, vide se indikatori za to. Dolazi do različite interakcije i pogoršavaju se ekonomski uslovi zbog sankcija u Iranu. Govori se o hiljadama poginulih u Iranu i onih koji su protiv Irana, ali i civili, sigurnosne snage itd. Postoji veliki nedostatak transparentnosti i možda će opet proraditi do ponedeljka internet u Iranu, ali to još uvijek nije jasno i bez potpunog razumijevanja cijele situacije je teško reći.
Iako režim priznaje veliki broj žrtava, Hussain naglašava da bez potpune slike nije moguće govoriti o realnim izgledima za unutrašnji obrat.
Trump, Izrael i logika ‘brzih pobjeda’
Prema pisanju američkih medija, predsjednik Donald Trump bio je na rubu odluke o napadu na Iran, ali je Izrael navodno procijenio da to u ovom trenutku nije strateški ispravno. Hussain smatra da su interesi Washingtona i Tel Aviva slični, ali ne i identični.
‘Izraelska vlada želi promjenu režima u Iranu već duže vremena jer je Iran njihov glavni neprijatelj i rival. Izraelska vlada je rekla da bi moglo doći do konflikta sa Iranom, ali šta želi Trump? Uništenje iranskog režima, vlade i možda čak i razbijanje Irana, podjela na manje teritorijalne jedinice.
Trump, prema Hussainu, ne želi dugoročno američko uplitanje u Bliski istok.
On ne želi da bude uključen u dugoročni rad na Bliskom Istoku. On želi kratke, brze pobjede kao što je učinio Venecueli nedavno i mislim da bi rezultat mogao biti napad na vodstvo Irana.
Međutim, analitičar upozorava da bi uklanjanje vrhovnog vođe imalo katastrofalne posljedice: ‘Što se tiče uklanjanja Ali Hosseini Khameneija, to bi uništilo zemlju jer u Iranu ne postoji plan za nastavak nakon toga.’
Nepredvidiva politika
Na pitanje šta je Trumpov stvarni prioritet, Grenland ili Iran, Hussain opisuje administraciju kao duboko fragmentiranu: ‘Mislim da su to oba njega prioriteta, on radi jako puno stvari u isto vrijeme… i mislim da ono što se dešava da ljudi oko Trumpa sa različitim ciljevima zapravo vode američku politiku… i zbog toga možemo vidjeti politiku koja je nepredvidiva i teško je shvatiti.’
Ideja povratka monarhije, koju zagovara sin posljednjeg iranskog šaha, prema Hussainu nema realno uporište: ‘Ne mislim da je povratak na monarhiju realističan ishod u Iranu, dakle to nije nešto što je u pripremi na čemu se radi, situacija je vrlo raznolika i ne vjerujem da je to nešto što bi mogli biti.’
Njegove izjave, uključujući najavu priznavanja Izraela, dodatno opterećuju ionako slabu opoziciju.
Opozicija bez snage i strukture
Hussain vrlo otvoreno opisuje stanje iranske opozicije: ‘To je problem sa Iranom što se tiče opozicije, ona je neorganizovana, vlada je jako ograničena i ne dozvoljava mogućnosti da uopšte postoji opozicija i organizacije… postoje samo dvije mogućnosti, iranska vlada koja postoji i danas ili haos.’
Takva slabost opozicije, prema njegovim riječima, onemogućava ozbiljnu unutrašnju promjenu vlasti.
Govoreći o odnosima opozicije i Izraela, Hussain naglašava pragmatičnu dimenziju: ‘Opoziciju koju finansira i podržava Izrael dobija jako puno novca… ali mislim da iranska opozicija… njih koristi Izrael jer Izraelcima nije toliko to bitno sve dok Iran nije prijetna za njih.’
Arapske države protiv raspada Irana
Reakcije Saudijske Arabije i drugih sunitskih monarhija Hussaina ne iznenađuju: ‘Zapravo niko ne želi da se raspadne iranska vlada… jer ako se Iran raspadne to bi stvorilo veliki problem za njih… oni nisu za iransku vladu ali još manje žele haos.’
Stabilnost, čak i u obliku ‘slabog, ali kontrolisanog Irana’, za njih je prihvatljivija od nepredvidivog raspada države.
Posebno mjesto u ovoj krizi imaju Ujedinjeni Arapski Emirati: ‘Emirati… oni su jedina zemlja koja direktno ne osuđuje američki napad Irana… jako bliski sa Izraelom… Zaista postoji velika usklađenost između tih zemalja.’
Cijelu analizu pogledajte u videu na početku teksta.
