Ni 15 dana nakon izbojanja demonstracija u Iranu ne prestaju reakcije svjetskih čelnika. Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da vjeruje kako se iranski režim, suočen s dubokom krizom, nalazi u svojim "posljednjim danima i sedmicama". Izjavu je dao tokom službene posjete Indiji.
Govoreći danas, Merz je ponovo pozvao iranske vlasti da prekinu nasilje nad demonstrantima, poručivši:
Ako se režim može održati na vlasti samo silom, onda je on zapravo već na kraju. Vjerujem da sada svjedočimo posljednjim danima i sedmicama ovog režima. U svakom slučaju, on nema legitimitet kroz izbore među stanovništvom. Građani se sada dižu protiv ovog režima.

Njemački kancelar dodao je da se nada kako još postoji mogućnost da se "ovaj sukob okonča mirnim putem".
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi je reagirao na ove izjave Merza i odluku Evropskog parlamenta. Araghchi je osudio jučerašnju odluku Evropskog parlamenta da iranskim diplomatama zabrani ulazak u njegove prostorije, a uputio je i oštre kritike Njemačkoj zbog njenih posljednjih izjava o protestima u Iranu.
Araghchi je u oba slučaja povukao paralelu između načina na koji se tretira Iran i odnosa prema Izraelu. Evropskom parlamentu zamjerio je to što nije zabranio ulazak izraelskom premijeru Benjamin Netanyahuu, dok istovremeno uvodi zabranu iranskim diplomatama.
Posebno se osvrnuo i na nedavne izjave njemačkog kancelara Merza, povlačeći sličnu usporedbu između politike Berlina prema Izraelu i Iranu.
Predavanje mog njemačkog kolege o 'ljudskim pravima' i 'legitimitetu' jednako je besmisleno, jer njegov poslodavac nije učinio ništa da zaštiti ni jedno ni drugo. Učinite svima uslugu: imajte barem malo srama - poručio je Araghchi.
Ni prvi susjed Irana, Turska, ne može mirno gledati dešavanja u neposrednoj blizini. Nakon sastanka kojim je predsjedavao turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, zamjenik predsjednika i glasnogovornik AK Partije, Ömer Çelik, izjavio je da Ankara ne želi vidjeti haos u Iranu, iako priznaje postojanje problema unutar iranskog društva i državnih institucija.
Nikada ne želimo da se pojavi bilo kakav haos kod našeg susjeda Irana - rekao je Çelik na konferenciji za novinare u sjedištu stranke u Ankari.
On je istakao da, kako je naveo i iranski predsjednik Masoud Pezeshkian, rješenje problema u toj zemlji treba proizaći iz unutrašnje dinamike iranskog društva i nacionalne volje same zemlje.
Çelik je posebno upozorio na opasnosti vanjskog uplitanja.

Strane intervencije dovele bi do mnogo gorih posljedica - naglasio je Çelik, dodajući da bi intervencije, posebno one isprovocirane od strane Izraela, mogle rezultirati većim krizama i dubljom nestabilnošću širom regije.
Naglašavajući da se ovo pitanje treba rješavati pregovorima, dijalogom i pojačanom komunikacijom, Çelik je rekao da nedavne izjave izraelskih zvaničnika usmjerene protiv Irana rizikuju poticanje širih regionalnih tenzija.
Ovaj agresivni pristup stvorio bi veća previranja u cijeloj regiji i mora se kategorički odbaciti - poručio je glasnogovornik AK Partije.

Situacija je dodatno zaoštrena izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je poručio da bi se Washington mogao uključiti ukoliko se protiv demonstranata upotrijebi sila, što je izazvalo zabrinutost zbog moguće daljnje eskalacije sukoba.
Iako su Turska i Iran historijski često bili na suprotnim stranama u regionalnim pitanjima, posebno u sukobima u Siriji i na Južnom Kavkazu, brutalna izraelska agresija na Gazu i svi napadi na iranske ciljeve stvorili su novu platformu za saradnju između ova dva regionalna diva.
Rat u Gazi poslužio je kao katalizator za otopljavanje odnosa. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan pozicionirao se kao jedan od najglasnijih kritičara izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, retorikom koja se često poklapala sa stavovima Teherana. Obje zemlje dijele stav da agresivna politika izraelske vlade predstavlja najveću prijetnju miru na Bliskom istoku.
Tokom proteklih mjeseci eskalacije, Turska je odigrala ključnu ulogu u diplomatskoj zaštiti regije. Ankara je dosljedno slala tone humanitarne pomoći u Gazu, ali je i politički stala u odbranu Irana pred međunarodnom zajednicom, upozoravajući Zapad da ne dozvoli Izraelu uvlačenje Teherana u otvoren sukob. Također, Turci su krajem prošle godine otkrili da su aktivno obavještajno pomogli Iran tokom agresije Izraela na ovu zemlju.

