Sutra bi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine trebalo da utvrdi Nacrt Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom Vijeću Bosne i Hercegovine, a koji je pripremilo Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine. U izradi toga teksta, kako izjavljuju predstavnici VSTV-a nije učestvovao, niti je VSTV imao uvid u konačan tekst. Znači da se nije radilo baš transparentno.
Piše: Enver Išerić
Članom 4. stav 5. Nacrta Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine propisano je da „Sastav Vijeća, u pravilu odražava sastav naroda u Bosni i Hercegovini u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, pri čemu u Vijeću mora biti najmanje po četiri člana Vijeća iz svakog konstitutivnog naroda i jedan član iz reda ostalih, te najmanje osam članova jednog spola.
Iz citirane odredbe potpuno je jasno da se i u pravosudni sistem uvode etničke kvote i pri tome se poziva na ustavnu odredbu člana IX 3. kojom je propisano da „Funkcioneri imenovani na položaje u institucijama Bosne i Hercegovine, u pravilu, odražavaju sastav naroda Bosne i Hercegovine.“
Međutim, sama ova odredba odstupa od „pravila“ koje sama propisuje. Jer ako je pravilo da sastav Vijeća odražava sastav naroda u Bosni i Hercegovini, onda bi po popisu iz 1991. godine sastav Vijeća trebao da bude 9 Bošnjaka, 6 Srba 4 Hrvata i 1 iz reda ostalih. Ali ako će se primjenjivati popis stanovništva iz 2013. godine onda bi sastav Vijeća „u pravilu“ trebao da bude 10 Bošnjaka, 6 Srba, 3 Hrvata i 1 iz reda ostalih. Primjenom podataka popisa iz 2013. godine već se odstupa od utvrđenog pravila u ovoj zakonskoj odredbi, tako što se istom utvrđuje da „u Vijeću mora biti najmanje po četiri člana Vijeća iz svakog konstitutivnog naroda i jedan član iz reda ostalih“. Institucije Bosne i Hercegovine bi se trebale konačno opredjeliti, koje će podatke iz popisa koristiti. I to na svim nivoima. Ili one iz 1991. kako entitetski ustavi propisuju, ili one iz posljednjeg popisa. Ne mogu se podaci koristiti negdje iz 1991., a negdje iz 2013. godine.
Ono što gore od ove odredbe je odredba stava 9. i 10. člana 5. kojim je propisano:
(9) Vijeće će, u svrhu ostvarivanja implementacije minimalnog etničkog i spolnog sastava Vijeća ždrijebom prije objavljivanja javnog poziva odrediti institucije iz kojih će se izborom članova Vijeća osigurati provedba člana 4. stava (5) ovog zakona. Postupak ždrijebanja regulira se Pravilnikom o ždrijebanju kojeg donosi Vijeće na prijedlog komisije iz stava (10) ovog člana, a obavlja se javno.
(10) U svrhu pripreme prijedloga Pravilnika o ždrijebanju, kao i izmjena i dopuna istog, u postupku ždrijebanja Vijeće formira komisiju u čijem sastavu paritetno sudjeluju predstavnici Vijeća, Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, Ministarstva pravde Republike Srpske, Federalnog ministarstva pravde Federacije Bosne i Hercegovine i Pravosudne komisije Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.
Odredbom stava 9. propisuje se da će se žrijebanjem odrediti iz kojih institucija (pravosudnih), a iz kojih se biraju članovi Vijeća, će biti birani Bošnjaci, iz kojih Srbi, a iz kojih Hrvati i ostali. Zar to nije diskriminacija. Jeste. To je očigladna, jasna, prava i nedopustiva diskriminacija nosilaca pravosudnih funkcija, time se onemogućava kandidovanje nosilaca pravosudnih fiunkcija za članove Vijeća i to baš na osnovu etničke pripadnosti. To se ne smije dozvoliti. To nisu evropski standardi. To je suprotno članu II 4. Ustava Bosne i Hercegovine kojim je propisano:
4. Nediskriminacija
Uživanje prava i sloboda, predviđenih u ovom članu ili u međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, osigurano je svim licima u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao što je pol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status.
Mora se omogućiti svima da budu kandidati, odnosno da budu predloženi za članove Vijeća bez obzira kojem konstitutivnom narodu pripada i u kojoj pravosudnoj instituciji radi. Neka se ostavi mogućnost za više kandidata iz institucija iz kojih se biraju članovi Vijeća, pa neka se na osnovu kriterija satava stanovništva po popisu iz 1991. ili 2013. godine, izaberu oni koji su kvalitetniji. A ko je kvalitetniji odredit će se na osnovu utvrđenih kriterija, odnosno njihovog dosadašnjeg rada i rezultata koje su postizali, a ne na osnovu pripadnosti političkoj stranci (znamo da je raniji predsjednik VSTV-a pripadao SNSD-u – to je potpuno jasno).
Ako pogledamo stav 10. člana 5. Nacrta Zakona, onda dolazimo do još jednog vrlo značajnog pitanja: da li Komisija, koja bi pripremala Pravilnik o žrijebanju, treba da „u pravilu“ odražava sastav naroda u Bosni i Hercegovini? I koliko članova će brojati ta komisija za izradu Pravilnika. Po jedan, po dva ili više članova iz svake institucije, odnosno ministarstva.
Ako se to ne propiše i ne utvrdi ovim Zakonom, onda postoji mogućnost da u toj Komisiji ne bude niti jedan Bošnjak, ili Srbin, ili Hrvat. Takva mogućnost nezastupljenosti Srba ili Hrvata u toj Komisiji je skoro nikakva, jer je na čelu Ministarstva pravde BiH je Hrvat, na čelu Federalnog ministarstva pravde je Hrvat, na čelu Ministarstva pravde RS je Srbin i oni mogu, pošto ničim nisu ograničeni, u tu komisiju predložiti članove iz reda naroda kojem i sami pripadaju.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće će odrediti svoga predstavnika, kao i Pravosudna Komisija Brčko Distrikta i te institucije donose odluke na sjednici i nisu ničim ograničene da biraju svoga predstavnika iz bilo kojeg naroda ili iz reda ostalih. A ako će se poštavati ustavni princip onda u „pravilu“ ta komisija mora odražavati sastav naroda u Bosni i Hercegovini.
