Stižu reakcije na šokantnu izjavu predsjednika Glavnog vijeća HNS-a Bosne i Hercegovine Bože Ljubića koji je, gostujući u programu RTVHB, rekao da put BiH u EU vodi preko trećeg entiteta i Zagreba.
Ljubić je naveo i da je na temelju načela konstitutivnosti potrebno pristupiti administrativno-teritorijalnoj reorganizaciji BiH.
Reagirao je pravni stručnjak Enver Išerić koji je poručio Ljubiću da put Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju ne vodi preko trećeg entiteta već preko ukidanja entiteta.
Da svojim djelovanjem i dugogodišnjim paktom sa Dodikom, rušiteljem države Bosne i Hercegovine, niste pokazali koliko vam nije stalo do jedinstvene i suverene države Bosne i Hercegovine, neki Bošnjaci bi, koliko su do sada bili naivni, možda i pristali na te zahtjeve. Ali pošto ste razotkrili svu rušilačku raskoš i pošto su se Bošnjaci probudili i pošto ih je naivnost napustila, od trećeg entiteta nema ništa. Blokirate rad državnih institucija suprotno Ustavu i zakonima države. Zato put Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju vodi, ne sa trećim entitetom, već sa Bosnom i Hercegovinom bez entiteta i jednakim pravima za sve građane. A ta konstitutivnost, na koji se pozivate, ne znači da ta tri naroda imaju neka posebna prava u odnosu na ostale građane – naveo je Išerić.
Ljubiću je, 'radi poduke', preporučio da prouči presudu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj 55/98 iz 2000. godine u kojoj je, kako je naveo Išerić, na vrlo jasan način definiran pojam konstitutivnosti.
I u našim svakodnevnim komunikacijama i raspravama ga na takav način trebamo i shvatati i tumačiti. Tako Ustavni sud u tački 53. spomenute presude navodi: „Gledano u vezi sa članom I Ustava, tekst Ustava BiH stoga jasno razlikuje konstitutivne narode od nacionalnih manjina, sa namjerom afirmacije kontinuiteta Bosne i Hercegovine kao demokratske multinacionalne države, koju, inače, strane nisu osporile.“
Ili u tački 59. Odluke Ustavni sud navodi „Čak ako su konstitutivni narodi u stvarnosti u većinskom ili manjinskom položaju u entitetima, izričito priznanje Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda u Ustavu BiH može samo značiti da nijedan od njih nije ustavno priznat kao većina, tj. drugim riječima, da oni uživaju jednakost kao grupe.“
Znači, termin „konstitutivni narodi“ u Ustavu BiH je upotrijebljen da bi napravio razliku između tri većinska naroda u Bosni i Hercegovini i nacionalnih manjina i da bi naglasio uživanje jednakosti kao grupe na području cijele Bosne i Hercegovine i da ta „kolektivna jednakost, nameće obavezu entitetima da ne diskriminiraju, u prvom redu, one konstitutivne narode koji su, u stvarnosti, u manjinskom položaju u odgovarajućem entitetu.“
Ustavni sud također ističe (tačka 60) „In conclusio, ustavni princip kolektivne jednakosti konstitutivnih naroda, koji proizilazi iz označavanja Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda, zabranjuje bilo kakve posebne privilegije za jedan ili dva od tih naroda, svaku dominaciju u strukturama vlasti i svaku etničku homogenizaciju putem segregacije zasnovane na teritorijalnom razdvajanju“ – pojasnio je Išerić.
