Na izjavu Staše Košarca 'da neće odlučivati o zakonima za koja nisu pribavljena neka mišljenja nekih entitetskih institucija', osvrnuo se i pravni stručnjak Enver Išerić na svom Facebook profilu.
Navodi da Košarac tako hoće da kaže: eto vidite da je Bosna i Hercegovina sastavljena država. A ako bi bilo nekih “stručnjaka” poput Košarca, da pristanu na te ucjene, onda Bosna ne bi bila ni sastavljena, već rastavljena država.
''Neće ti to proći! Zato bi bilo bolje da pripremiš odgovore na neka pitanja koje će ti Tužilaštvo morati postaviti, a zbog počinjenja krivičnog djela iz člana 156. - Napad na ustavni poredak, krivičnog djela iz člana 224. - Nesavjestan rad u službi, i krivičnog djela iz člana 239. - Neizvršenje odluke ustavnog suda, Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine ("Sl. glasnik BiH", br. 3/2003, 32/2003 - ispr., 37/2003, 54/2004, 61/2004, 30/2005, 53/2006, 55/2006, 8/2010, 47/2014, 22/2015, 40/2015, 35/2018, 46/2021, 31/2023 i 47/2023)'', navodi Išerić.
Podsjeća da je Staša Košarac imenovan za ministra Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, pa je samim tim i član Vijeća ministara koje je po članu 2. Zakona o vijeću ministara Bosne i Hercegovine, „organ izvršne vlasti Bosne i Hercegovine koji vrši svoja prava i dužnosti kao vladine funkcije, u skladu sa Ustavom BiH, zakonima i drugim propisima Bosne i Hercegovine.
''Iz same funkcije koju obavlja Staša Košarac proizilazi njegova obaveza poštovanja Ustava i zakona Bosne i Hercegovie. Suprotno ustavnoj i zakonskoj obavezi on je postupajući po neustavnim zakonima koje je donijela Narodna skupština entiteta Republike Srpske, počinio krivično djelo napada na ustavni poredak – pokušaj svrgavanja najviših institucija Bosne i Hercegovine'', govori Išerić.
''Staša Košarac je dana 20.03.2025. godine, nakon što je odbio, na sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, razmatrati Informaciju o stanju u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, održao konferenciju za štampu na kojoj je izjavio „za nas SIPA ne postoji“. Time je onemogućio razrješenje Darka Ćučluma sa pozicije v.d. direktora Agencije za istrage i zaštitu, a koji je podnio ostavku na tu poziciju, a postupajući također po neustavnim zakonima Narodne skupštine Republike Srpske, čime je i on počinio krivično djelo napad na ustavnoi poredak'', dodaje.
Ističe da odbijanjem da razmatraju Informaciju o stanju u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu spriječio je i donošenje odluke o razrješenju direktora SIPA-e, čime je počinio krivično djelo nesavjestan rad u službi iz člana 224. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kojim je propisano „ Službeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine koje svjesnim kršenjem zakona, drugih propisa ili opšteg akta ili propuštanjem dužnosti nadzora, očigledno nesavjesno postupi u vršenju dužnosti, pa usljed toga nastupi teža povreda prava drugog ili imovinska šteta koja prelazi iznos od 1.000 KM, kazniće se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.“
''Staša Košarac je svjesno kršio zakon o Vijeću ministara, kojim je propisano da Vijeće ministara svoja prava i dužnosti vrši u skladu sa Ustavom, zakonima i drugim propisima Bosne i Hercegovine. Činjenjem ovih radnji, onemogućavanje razrješenja postojećeg direktora, a nakon toga i imenovanjem novog direktora SIPA-e, on je izvršio krivično djelo svrgavanja državnih institucija (SIPA-e), koja u vrlo agresivnim napadima vlasti entiteta Republike Srpske na ustavni poredak, ima ključnu ulogu u izvršavanju naloga Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Suda Bosne i Hercegovine, a koji se odnose na procesuiranje izvršilaca krivičnih djela, a samim tim ima nezamjenjivu ulogu u zaštiti ustavnog poretka Bosne i Hercegovine'', rekao je Išerić.
Time je onemogućio, kako navodi Išerić, normalno funkcioniranje državne institucije, jer je aktuelni v.d. direktor izjavio da se, bez obzira što nije razrješen, neće vratiti na posao i da će nastaviti raditi u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske.
''Postupajući po neustavnim zakonima koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske, Staša Košarac je počinio i krivično djelo iz člana 239. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine – Neizvršenje odluke ustavnog suda'', zaključuje.
